Pita li se ekonomiste Međunarodnog monetarnog fonda, tempo usporavanja inflacije u Hrvatskoj (i) ove godine će biti nešto slabiji nego što računaju u Vladi. Za razliku od njezinih projekcija prema kojima bi se prosječna inflacija 2024. trebala spustiti na 3,1 posto, u MMF-u je vide na 4,2 posto. U zaključnoj izjavi nakon posjeta Misije MMF-a približavanje Hrvatske ciljanoj stopi ECB-a od dva posto očekuje se tek krajem 2025.

To se dijelom pripisuje ustrajnoj inflaciji cijena usluga zbog snažnog povećanja plaća i turističke potražnje. Dok se nakon nekoliko godina snažnih turističkih rezultata očekuje slabiji rast tog sektora, dinamična domaća potražnja nastavlja podržavati razmjerno visoke stope gospodarskog rasta koji bi, prema MMF-u, ove godine mogao iznositi oko 3,4 posto.

Prigušena produktivnost

Misija MMF-a zaključuje kako su kratkoročni gospodarski izgledi Hrvatske povoljni, ali pritom se naglašava da “prigušena produktivnost” i nedostatak radne snage predstavljaju izazov za srednjoročne izglede rasta. Osim što bi na njih negativno mogli utjecati neki vanjski rizici, poput intenziviranja regionalnih sukoba, volatilnosti cijena roba te globalna ili regionalna recesija, upozorava se i da bi nastavak rasta plaća koji premašuje produktivnost mogao potkopati konkurentnost i potencijalni rast, ali i produžiti povišenu inflaciju. S druge strane, i MMF hvali Vladinu ustrajnost u provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, potičući je da to iskoristi za unaprjeđenje reformi za daljnje podizanje životnog standarda i izgradnju zaštitnih slojeva za buduće šokove i zadovoljavanje dugoročnih potreba potrošnje koje su dijelom determinirane i starenjem stanovništva. U tom cilju politike bi se trebale usredotočiti i na očuvanje fiskalne razboritosti, poručuju iz Fonda. S tim u vezi drže da bi hrvatske vlasti ove godine trebale smanjiti fiskalni poticaj. Podsjećaju pritom da je očekivano znatno povećanje ukupnog manjka, s lanjskih 0,7 na 2,5 posto BDP-a u ovoj godini, u dobroj mjeri potaknuto izdašnim povećanjima socijalnih davanja i naknada zaposlenima u javnom sektoru.

Nastavak fiskalne ekspanzije u razdoblju snažnog gospodarskog rasta mogao bi nanijeti štetu teško stečenom fiskalnom kredibilitetu, ističu. Zato zagovaraju “promptno ukidanje široko obuhvatnih mjera za smanjenje troškova života, posebice sniženja poreza i kontrole cijena, što bi proizvelo uštede od oko 0,3 postotna boda BDP-a.

Oporezivanje imovine

Neke najave ministra financija Marka Primorca vezane uz fiskalne mjere koje istječu krajem rujna dale su naslutiti da u Vladi ne planiraju daljnje prolongate. U području porezne politike, kao i u nekoliko prethodnih izvješća, apostrofira se oporezivanje imovine i dohodaka koji pogoduju ulaganjima u stambene nekretnine. U Fondu ponavljaju i preporuku da se uvede suvremen porez na imovinu na temelju vrijednosti te da se ukine iznimno povoljno oporezivanje dohotka od kratkoročnog najma, a usto se ističe kako bi se ukidanjem eksplicitnih i implicitnih subvencija za fosilna goriva povećali prihodi (procijenjeni na približno 2 posto BDP-a godišnje) i pospješila zelena tranzicija.

Kad je riječ o plaćama, fokus preporuka je reformama koje bi u idućim godinama rezultirale smanjenju njihove mase. “Ima prostora za racionaliziranje broja zaposlenih u javnom sektoru na osnovi funkcionalnog preispitivanja javnog sektora te za razvoj unutarnjeg tržišta radi poboljšanja mobilnosti”, smatraju u MMF-u navodeći kako, uz određene iznimke, treba strože primjenjivati pravilo o fluktuaciji zaposlenika.