Snažne stope ekonomskog rasta koje trenutno proživljavaju afričke države mogle bi doći u pitanje ako tamošnje vlade popuste "sirenskom zovu" jeftinog zaduživanja, upozorava Međunarodni monetarni fond (MMF).

Šefica te organizacije Christine Lagarde na konferenciji u Mozambiku kazala je ministrima financija afričkih država kako je rast afričkog gospodarstva uzletio, omogućujući tako cijelom nizu država da se po prvi puta u svojoj povijesti zadužuju na međunarodnim tržištima izdavanjem obveznica.Međutim, Lagarde je dodala i kako vlade moraju biti oprezne da ne preopterete gospodarstva s prezaduženošću. Tijekom prošle godine afričke su države plasirale obveznice vrijedne 11 milijardi dolara, gotovo dvostruko više nego godinu dana ranije. Još početkom ovog stoljeća na tržištima kapitala afričke države prikupile su tek milijardu dolara. Danas po prvi puta na tržišta izlaze države poput Gabona i Ruande, a nedavno je svoj debi najavila i Etiopija.

"To je dodatno financiranje, ali i dodatna ranjivost", upozorila je Lagarde.Dok je tijekom 80-ih  i 90-ih godina prošlog stoljeća siromaštvo širom "crnog kontinenta" bilo na vrhuncu, relativna politička stabilnost u posljednjih je 10 godina donijela ekonomski prosperitet tom dijelu svijeta. Mnogi su takav razvoj, pomalo entuzijastički, već počeli nazivati "uspon Afrike". Prema podacima MMF-a, lani je BDP subsaharske Afrike porastao za malo manje od pet posto. Od 2000. godine vanjski dug te skupine država porastao je sa 206,2 milijarde dolara (59 posto udjela u BDP-u) na 327 milijardi dolara. Međutim, iako je dug u apsolutnom iznosu povećan, udjel u BDP-u smanjen je na 25 posto.

No, ako se zaduživanje nastavi ovom dinamikom, već ove bi godine zaduženost mogla doseći 35 posto BDP-a.Subsaharska Afrika posljednjih je godina profitirala od sve veće "gladi" zapadnih investitora za obveznicama većeg prinosa, ali i rizika. Razlog je poznat – ultralabava politika središnjih banaka u SAD-u, Europi i Japanu učinila je novac vrlo jeftinim. Iako su razine afričke zaduženosti još uvijek minorne u odnosu na europske i azijske države, investitori traže sve veće prinose na afričke obveznice. Tako je Zambija početkom godine platila 8,62 posto na svoje 10-godišnje obveznice dok je u premijernom nastupu prije dvije godina plaćala 5,63 posto.