Međunarodni monetarni fond (MMF) u nedjelju navečer je objavio da je postigao sporazum s Ukrajinom o zajmu od 16,5 milijardi američkih dolara, namijenjenih paketu mjera za jačanje financijskog sustava te istočnoeuropske zemlje, pogođene globalnom financijskom krizom.

Zajam s dvogodišnjim počekom još treba odobriti uprava i Izvršni odbor Monetarnog fonda, a nakon toga treba uslijediti i prihvaćanje u parlamentu u Kijevu. Ukrajina će, prema sporazumu, morati uravnotežiti proračun i početi rješavati deficit vanjskotrgovinske bilance, priopćila je nacionalna središnja banka. Direktor MMF-a Dominique Strauss-Kahn ocijenio je da je Ukrajina “razvila sveobuhvatni paket političkih mjera koji treba pomoći da zemlja ispuni potrebe bilance plaćanja, stvorene kolapsom cijena čelika, globalnim financijskim poremećajima i srodnim teškoćama ukrajinskog financijskog sustava”. Priopćenje je uslijedilo nakon što je MMF u petak odobrio zajam od 2,1 milijarde dolara Islandu, potvrđujući da se ta svjetska financijska institucija, godinama u sjeni zbog prebacivanje država na povoljnije uvjete kreditiranja kod privatnih banaka, sada vraća kao vodeća za pružanje pomoći zemljama oslabljenim udarima financijske krize. Među zemljama koje su, pored Islanda i Ukrajine, zatražile pomoć MMF-a za svoje financijske sustave, su Bjelorusija, Srbija i Pakistan, navode američki mediji. MMF, koji ima 185 država članica, također priprema program za kreditiranje gospodarstva s kojima se prema analizama Fonda dobro upravlja, ali imaju problema s likvidnošću. Inače, prema u ponedjeljak objavljenim informacijama, Mađarska je postigla sporazum s Međunarodnim monetarnim fondom i Europskom unijom o sveobuhvatnom paketu spašavanja njezina gospodarstva, poljuljanog globalnom financijskom krizom, priopćio je Ured Monetarsnog fonda u Budimpešti. “Značaan paket financijske potpore bit će predstavljen nakon finalizacije plana spašavanja u idućih nekoliko dana”, istakao je čelnik MMF-a Dominique Strauss-Kahn u službenom priopćenju.

Naglasak

Japanska vlada pomaže bankovnom sustavu
Japanska vlada predstavila je mjere stabilizacije stanja u bankovnom sustavu, budući da je indeks Tokijske burze Nikkei potonuo na najnižu razinu u posljednjih 26 godina, uslijed bojazni da će zajmodavci biti primorani povećati kapital, te u okolnostima daljnjeg jačanja jena iako je G7 upozorio na njegove prekomjerne oscilacije. Ulagači su se nastojali riješiti dionica bankovnih divova Mitsubishi UFJ.