Iako popularnost burzovno utrživih fondova (ETF) kojima će uskoro biti moguće trgovati i na Zagrebačkoj burzi  ne gubi na snazi, ulagačima se nudi sve više pomalo egzotičnih ETF-ova koji nude ulaganje u dronove, 3D printanje ili video-igre.

Uspon ETF-ova jedan je od najsnažnijih trendova u globalnoj financijskoj industriji, a prema navodima Financial Timesa u njih je uloženo tri bilijuna dolara, samo ove godine. Međutim, većina tog novca uložena je u najveće i najpoznatije ETF-ove koji su izloženi najvećim tržištima, poput  SPDR-a koji prati kretanje američkog burzovnog indeksa S&P 500. Radi se o fondu koji je pokrenut 1993. godine i trenutno upravlja imovinom od 195 milijardi dolara. Zanimljivo je da od 2000 ETF-ova, najvećih stotinu drži 74 posto imovine, pokazuju podaci Morningstara.

"To je nešto slično situaciji u 80-ima i investicijskim fondovima. Stvari na kraju nisu završile dobro za sve te fondove", kaže Bill McNabb, predsjednik Vanguarda, jednog od divova fondovske industrije. Na tržištu ETF-ova karte su odavno podijeljene. Većinu najvećih tržišta drže dva ili tri dominantna ETF-a, pa ostali moraju ponuditi egzotične proizvode da bi privukli ulagače. Takvi tematski ETF-ovi niču kao gljive poslije kiše – nude ulaganje u tržište njege starijih osoba, u proizvode protiv debljine, zatim izloženost industriji organske hrane, zdravstvu ili fitness industriji.

"Kako se svijet suočava s globalnom epidemijom pretilosti, izrastaju prilike za cijeli niz kompanija koje mogu dati svoj doprinos rješavanju ovog problema", stoji u prospektu specijaliziranog ETF-a koji je pokrenuo Janus Capital netom prije ljeta. Global X, njujorška investicijska kuća u kojoj je u travnju udjel kupio i JPMorgan Asset Management, osnovao je početkom godine ETF koji nudi ulaganje u "društveno svjesne kompanije" nakon što je ranije lansirao fond koji je izložen kompanijama koje poštuju "katoličke vrijednosti".

Radi se o fondu koji se u ulaganju drži smjernica koja se postavila američka Biskupska konferencija. No, Global X-ov ETF koji je privukao najviše pozornosti jest fond koji ulaže u kompanije koje bi mogle profitirati od rastuće potrošnje "milenijalaca", generacije rođene između 1980. i 2000. godine. Međutim, taj je fond do sada prikupio tek 3,2 milijuna dolara imovine, a granica za iole ozbiljniji ETF je 75 milijuna dolara. Drugi je problem takvih fondova što su slabo diverzificirani. Naime, fond koji ulaže u borbu protiv pretilosti 40 posto imovine uložio je u samo dvije kompanije, njemački Fresenius i danski Novo Nordisk.