Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Mjesta za paniku ipak nema

Autor: Poslovni.hr
23. svibanj 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Sad je, tvrde poznavatelji tržišta, pravo vrijeme za kupnju dionica jer su im vrijednosti relativno niske

Investiranje – štednja je nešto što nas najčešće podsjeća na banku. Oni koji imaju višak sredstava najčešće ga pokušaju oplemeniti tako da novac oroče u banci. Prije pet godina svi smo investirali -štedjeli u stambenim štedionicama jer smo imali mogućnost ostvartiti veći prinos nego u banci. Svi smo navikli na garantirane prinose – kamate. Pohlepa, čitaj ’želja da zaradimo više’ nas tjera da tražimo bolje načine za stvaranje prinosa, načine koji nam umjesto pet posto donose deset posto. To znači da ulazimo u investicijske vode, koje nisu uvijek mirne i predvidljive.Kad je 1999. godine u Hrvatskoj osnovan prvi otvoreni investicijski fond rijetki su znali što su zapravo fondovi. Tek četiri godine kasnije su se fondovi počeli pojavljivati u medijima. Danas dva posto Hrvata dio svoje ušteđevine investira u fondove. Neki su zaradili 10, 50 ili čak 200 posto, naravno ne ‘preko noći’ . Veliki broj ulagača prvo pokuša s nekim manjim iznosom u smislu ’provjeravanja terena’. Svi sudionici tržišta trljaju ruke kad ono raste. Međutim, što se događa kad se tržište okrene prema dolje, kad je na tržištu korekcija.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Korekcija tržišta
Naime, prošloga su tjedna oba indeksa završila u minusu i većina cijena dionica doživjela je pad. Uzroka može biti više. Utješna može biti činjenica da dionice u padu nisu zabilježile velike promete. Možemo zaključiti da se iz tržišta ne povlači neki veliki institucionalni investitor koji prodaje ogromne količine dionica i na taj način automatski smanjuje cijene na tržištu. Što znači da se ne može očekivati promjena trenda nego samo kraća korekcija. No interesantno je da su najveći pad zabilježili fondovi koji su pretežno orijentirani na strana, a ne na domaća tržišta, što znači da je pad na domaćem tržištu vjerojatno pomalo i odraz događanja na stranim burzama. Fond menadžeri su većinom situaciju samo promatrali i nisu prodavali dionice koje drže u portfelju fonda.Kako su reagirali investitori? Tipični investitor koji ulaže u fondove je osoba koja ne prati kretanje dionica, možda svaki dan prati kretanje cijene udjela fondova. Kakva bi bila Vaša reakcija da je cijena udjela fonda u koji ste investirali dva dana za redom pala po dva posto. Najčešće se u našim glavama pojavljuju dileme. Hoće li se pad nastaviti ili je to samo klasična pauza nakon višemjesečnog rasta? Činjenica je da samo vrijeme može pokazati je li to korekcija ili okretanje trenda. Pitamo se je li bolje prodati udjele u fondu ili čekati? Odgovor zapravo ovisi o tome koji je cilj Vaše investicije. Prečesto se događa da dugoročni investitori reagiraju na svaku kratkoročnu korekciju. U takvom slučaju najčešće stihijski reagiraju i isplaćuju novac iz fonda, a ne razmišljaju o ulazno-izlaznim troškovima, te o tome da im možda kroz prste procuri dobra prilika za investiranje. Što napraviti? Dobri poznavatelji tržišta znaju kako nakon sunca dolazi kiša (a i obrnuto). Pokušajmo razmisliti o trgovinama. Što se tamo događa kad je roba snižena za 10 ili 20 posto. Nije potrebno objašnjavati da su tada trgovine prepuni kupaca. Zašto nije tako i s uplatama ulagača kad cijene udjela fondova padaju. Vjerojatno zbog neupućenosti ulagača i zbog straha da će se desiti krah tržišta, razloga je više. No svakako, nije vrijeme za paniku. Postojećim ulagačima preporučujemo da u takvim trenucima ne reagiraju emotivno te da se ne opterećuju padom cijena. Budućim ulagačima preporučujemo da prate padanje cijena i pokušaju uplatu napraviti kad će cijene biti niže, odnosno popust veći. Znači da, ako cijene udjela padaju, kupujemo jeftinije kao na rasprodaji u trgovini.

Investiranje – štednja je nešto što nas najčešće podsjeća na banku. Oni koji imaju višak sredstava najčešće ga pokušaju oplemeniti tako da novac oroče u banci. Prije pet godina svi smo investirali -štedjeli u stambenim štedionicama jer smo imali mogućnost ostvartiti veći prinos nego u banci. Svi smo navikli na garantirane prinose – kamate. Pohlepa, čitaj ’želja da zaradimo više’ nas tjera da tražimo bolje načine za stvaranje prinosa, načine koji nam umjesto pet posto donose deset posto. To znači da ulazimo u investicijske vode, koje nisu uvijek mirne i predvidljive.Kad je 1999. godine u Hrvatskoj osnovan prvi otvoreni investicijski fond rijetki su znali što su zapravo fondovi. Tek četiri godine kasnije su se fondovi počeli pojavljivati u medijima. Danas dva posto Hrvata dio svoje ušteđevine investira u fondove. Neki su zaradili 10, 50 ili čak 200 posto, naravno ne ‘preko noći’ . Veliki broj ulagača prvo pokuša s nekim manjim iznosom u smislu ’provjeravanja terena’. Svi sudionici tržišta trljaju ruke kad ono raste. Međutim, što se događa kad se tržište okrene prema dolje, kad je na tržištu korekcija.

Korekcija tržišta
Naime, prošloga su tjedna oba indeksa završila u minusu i većina cijena dionica doživjela je pad. Uzroka može biti više. Utješna može biti činjenica da dionice u padu nisu zabilježile velike promete. Možemo zaključiti da se iz tržišta ne povlači neki veliki institucionalni investitor koji prodaje ogromne količine dionica i na taj način automatski smanjuje cijene na tržištu. Što znači da se ne može očekivati promjena trenda nego samo kraća korekcija. No interesantno je da su najveći pad zabilježili fondovi koji su pretežno orijentirani na strana, a ne na domaća tržišta, što znači da je pad na domaćem tržištu vjerojatno pomalo i odraz događanja na stranim burzama. Fond menadžeri su većinom situaciju samo promatrali i nisu prodavali dionice koje drže u portfelju fonda.Kako su reagirali investitori? Tipični investitor koji ulaže u fondove je osoba koja ne prati kretanje dionica, možda svaki dan prati kretanje cijene udjela fondova. Kakva bi bila Vaša reakcija da je cijena udjela fonda u koji ste investirali dva dana za redom pala po dva posto. Najčešće se u našim glavama pojavljuju dileme. Hoće li se pad nastaviti ili je to samo klasična pauza nakon višemjesečnog rasta? Činjenica je da samo vrijeme može pokazati je li to korekcija ili okretanje trenda. Pitamo se je li bolje prodati udjele u fondu ili čekati? Odgovor zapravo ovisi o tome koji je cilj Vaše investicije. Prečesto se događa da dugoročni investitori reagiraju na svaku kratkoročnu korekciju. U takvom slučaju najčešće stihijski reagiraju i isplaćuju novac iz fonda, a ne razmišljaju o ulazno-izlaznim troškovima, te o tome da im možda kroz prste procuri dobra prilika za investiranje. Što napraviti? Dobri poznavatelji tržišta znaju kako nakon sunca dolazi kiša (a i obrnuto). Pokušajmo razmisliti o trgovinama. Što se tamo događa kad je roba snižena za 10 ili 20 posto. Nije potrebno objašnjavati da su tada trgovine prepuni kupaca. Zašto nije tako i s uplatama ulagača kad cijene udjela fondova padaju. Vjerojatno zbog neupućenosti ulagača i zbog straha da će se desiti krah tržišta, razloga je više. No svakako, nije vrijeme za paniku. Postojećim ulagačima preporučujemo da u takvim trenucima ne reagiraju emotivno te da se ne opterećuju padom cijena. Budućim ulagačima preporučujemo da prate padanje cijena i pokušaju uplatu napraviti kad će cijene biti niže, odnosno popust veći. Znači da, ako cijene udjela padaju, kupujemo jeftinije kao na rasprodaji u trgovini.

Kupnja uz popust
Svi znamo da volimo kupovati s popustom odnosno jeftinije. No nikako nije moguće sa sigurnošću predvidjeti kad će biti cijena udjela najniža i trenutak za uplatu najpovoljniji. U takvom slučaju možete uplatu izvršiti u dvije ili tri rate u kraćem vremenskom razdoblju i tako kupiti udjele po prosječnoj cijeni svih uplata. Još nešto, nemojte se zavaravati da se to događa samo s dioničkim i mješovitim fondovima. To potvrđuje i kretanje cijene udjela obvezničkih fondova čije cijene udjela su u većini u padu od početka godine. Znači, rasprodaja je tu, pripremite novac!

Iztok Likar, urednik portala www.hrportfolio.com




Autor: Poslovni.hr
23. svibanj 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close