Beograd – Mnogi se građani posljednjih dana suseću s neugodnim iznenađenjem nakon što su im poslovne banke u kojima su prije podigli kredit poslale obavijest o povećanju kamate na odobrene zajmove. Banke taj korak objašnjavaju kao posljedicu odluke Narodne banke Srbije da im poveća obveznu rezervu na ino devizna i dinarska sredstva na 60 posto, što je dovelo do poskupljenja kredita. Raiffeisen banka i HVB banka, koje su poslale obavijest svojim klijentima o povećanju kamata na kredite, objašnjavaju taj potez mjerama NBS-a. Cilj mjera NBS-a bio je da poduzetim odlukama natjeraju poslovne banke da kredite učine skupljim kako bi građane odvratile od prekomjernog zaduživanja, odnosno smanjile njihovu kupovnu moć i tako posredno utjecale na smanjivanje rasta inflacije koja je u prvih pet mjeseci narasla na 5,7 posto, a prijekcijom je predviđeno da godišnje povećanje iznosi 9,6 posto. Poslije odluke nekih banaka da povećaju kamate na već odobrene zajmove, što je u građana izazvalo veliko nezadovoljstvo, oglasio se NBS s obrazloženjem kako središnja banka nije kriva za najnoviji potez banaka. NBS “pere ruke” od neugodne situacije u kojoj su se našli građani time što napominje kako kamate banaka, odobrene u eurima, prelaze 20 posto te da su daleko veće nego u susjednim zemljama. Time se NBS želi opravdati pred građanima iako mu je poduzetim mjerama glavni cilj bio da podizanjem cijena smanji potražnju za kreditima. Kada se to dogodilo, sada se nastoji opravdati kako nema njegovih “zasluga” u svemu tome. Zauzvrat NBS nudi građanima besplatne savjete ako se odluče podići kredit kako ne bi postali žrtve “zelenaških kamata”. Na drugoj strani banke objašnjavaju kako su bile primorane povećati kamate jer bi u protivnome zapale u gubitak zbog najnovijih NBS-ovih mjera. Tako NBS vodi “mali rat’” s poslovnim bankama preko leđa građana.