Iako je u posljednjih godinu dana imovina u obveznicama četiriju obveznih mirovinskih fondova najviše rasla, to ne znači da su oni i pojačano kupovali te papire.

Prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za veljaču, imovina u obveznicama porasla je ukupno za 4,65 milijardi kuna na 33,57 milijardi. No, kako nam kaže fond menadžer jednog mirovinskog fonda, posljedica je to rasta cijene tih obveznica u rujnu i listopadu. "Neki su kupovali te vrijednosne papire, ali ne u velikim količinama. Taj rast najviše je posljedica rasta cijene obveznica", objašnjava nam naš sugovornik koji je želio ostati anoniman. Iz statistike Hanfe se, kaže nam naš izvor, stoga može iščitati da su mirovinski fondovi u posljednjih godinu dana bili najaktivniji na stranim dioničkim tržištima, kupovali su i domaće kratkoročne vrijednosne papire kao što su trezorski zapisi te fokusirali su se i na investicijske fondove.

Na tim je stavkama zabilježen najveći rast u relativnim iznosima. Ukupna imovina u stranim dionicama povećala se za 1,72 milijarde kuna. Promatraju li se apsolutni iznosi, AZ fond je u ovom dijelu bio najaktivniji s obzirom na to da je ta imovina porasla za 850 milijuna kuna. Na kraju veljače bila je tri milijarde. U relativnim iznosima, vodeći sa 249,3 posto rasta je Raiffeisenov fond. Prije godinu dana u stranim je dionicama imao gotovo 97 milijuna kuna, a na kraju prošloga mjeseca 338,8 milijuna. Erste Plavi povećao je izloženost za 42,2 posto na 203 milijuna, a PBZ/CO za 182,2 posto na 878,3,7 milijuna kuna. Razlog tome, pojašnjava naš sugovornik, je da su OMF-ovi odlučili kupovati strane dionice očekujući njihov rast, budući da su one zbog likvidnosti atraktivnije od domaćih. Što se tiče agresivnije kupnje trezorskih zapisa Ministarstva financija, što je rezultiralo ukupnim rastom od 1,13 milijardi kuna (+581%), jedino je zapravo AZ fond kupovao. Riječ je o porastu od 1,21 milijarde kuna, što je i "poremetilo" opću sliku. Prošle godine u svom portfelju AZ fond imao je 107,6 milijuna kuna vrijednih trezoraca, a krajem prošloga mjeseca 1,32 milijarde.

Svi ostali su smanjili, PBZ/CO i Erste Plavi za 86, odnosno 65 posto, a RBA fond je prodao sve trezorce iz portfelja. U dijelu ulaganja u domaće investicijske fondove, četiri mirovinca najviše su novac stavljali u novčane fondove, kaže nam naš sugovornik. Tu prednjači ulaganje RBA fonda koji je na kraju veljače u investicijskim fondovima imao 387,7 milijuna kuna, što je četiri puta više nego u istom razdoblju lani. Najviše ima uloženo PBZ/CO koji je fond menadžerima stavio na raspolaganje 430,3 milijuna kuna. To je gotovo dvostruko više nego prošle godine kada je u investicijskim fondovima imao 219 milijuna. Erste Plavi fond imao je 311,4 milijuna kuna u investicijskim fondovima, što je rast od 64,4 posto. AZ mirovinski fond imao je 159,8 posto više nego lani, a riječ je o 379,9 milijuna kuna na kraju mjeseca. Ukupna neto imovina sva četiri fonda na kraju veljače iznosila je 53,07 milijardi, četvrtinu više nego u isto vrijeme prošle godine.