Njemački kancelar Friedrich Merz pokrenuo je inicijativu za uspostavu jedinstvene europske burze dionica kako bi se povećala konkurentnost europskoga gospodarstva na globalnoj razini. Merz je istaknuo da europske kompanije, poput njemačkih biotehnoloških poduzeća, ne bi smjele biti primorane tražiti financiranje na američkim burzama, već im je potreban širok i dubok kapitalni tržišni prostor unutar same Europe da bi se mogle bolje i brže financirati.

Veća povezanost

Merzova inicijativa nije prva takva u Europi. Europska središnja banka (ECB) još je lani ideju stavila na stol. “Potrebno je uspostaviti snažan i jedinstven nadzor nad europskim tržištima kapitala, koji bi bio usporediv s američkom Komisijom za vrijednosne papire i burze. Samo takav integrirani nadzor može osigurati dosljednu regulaciju, smanjiti fragmentaciju tržišta i stvoriti uvjete za održiv i konkurentan rast europskog gospodarstva”, izjavio je prošle godine Mario Draghi, bivši predsjednik ECB-a, zagovarajući stvaranje jedinstvenog nadzora nad tržištima kapitala.

Jedinstveni nadzor tržišta kapitala, posebno ključnih financijskih infrastruktura poput burzi i središnjih klirinških sudionika (CCP), snažno podržava i Francuska, a Europska komisija brusi prijedloge za dodatno jačanje ovlasti Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA). EK želi, naime, uspostaviti jedinstvene standarde i smanjiti troškove usklađivanja te ojačati nadzor platformi za trgovanje, uključujući kripto mjenjačnice, i središnjih depozitara.

“Taj korak vidimo kao važan poticaj raspravi o nužnosti daljnjeg osnaživanja europskih tržišta kapitala. Ideja o objedinjavanju likvidnosti i stvaranju dubljeg, učinkovitijeg i konkurentnijeg tržišta unutar EU mogla bi povećati dostupnost kapitala za europske kompanije, osobito za inovativne i brzorastuće sektore poput biotehnologije i novih tehnologija”, komentirala nam je Merzovu inicijativu Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze (ZSE).

Gažić ističe da za Zagrebačku burzu i burze usporedive veličine s ovakva inicijativa znači veću povezanost i harmonizaciju te priliku za jaču integraciju manjih regionalnih tržišta kakvo je hrvatsko. “Na tome već neko vrijeme radimo kroz projekt okrupnjavanja burzi srednje i jugoistočne Europe. Veća vidljivost regionalnih kompanija te lakši pristup za širi krug investitora svakako bi bili pozitivan aspekt ovakve inicijative”, kazala nam je.

Podsjećamo, osam burzi u široj regiji u studenom prošle godine potpisale su Memorandum o razumijevanju o suradnji i razvoju tržišta kapitala. U koordinaciji Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Memorandum su potpisale Bratislavska, Budimpeštanska, Bukureštanska, Bugarska, Ljubljanska, Varšavska i Zagrebačka burza. Miljan Ždrale, regionalni direktor EBRD-a za srednju Europu, izjavio je tom prilikom da je regionalna integracija pomoći sekundarnoj likvidnosti i privlačenju internacionalnih investitora.

Dostupniji kapital

“Podržavamo svaki korak koji znači veću dostupnost kapitala, bolju likvidnost, jaču vidljivost domaćih kompanija i širi spektar ulaganja za naše investitore te nastavljamo aktivnu uključenost u procese regionalne i europske suradnje”, kaže Gažić. Dodaje kako, s druge strane, jedinstveno europsko tržište kapitala postavlja i nove izazove, prije svega potrebu za usklađivanjem regulative, standardizaciju tržišne infrastrukture te povećanje konkurentnosti manjih tržišta u odnosu na veće europske financijske centre.

Europske zemlje, naime, imaju različite pravne sustave i regulatorne standarde vezane uz tržišta kapitala, zaštitu investitora, regulaciju trgovanja i korporativno upravljanje. Pa iako na razini EU postoji sve izraženiji konsenzus o važnosti jačanja europskog tržišta kapitala, usuglašavanje tih različitih sustava bit će dugotrajan i pravno složen proces.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života