Zbog prilika na bankarskom tržištu i kraha čak dvije banke u posljednjih godinu dana vlasnici malih banaka imaju puno više sluha za konsolidaciju, priznao je Dragutin Biondić u čijem je većinskom vlasništvu Centar banka. Upravo će ona pod vodstvom predsjednika Uprave Ive Markotića, biti jedno od središta konsolidacije. U tijeku su pregovori s Bankom Kovanicom o pripajanju, a pisma namjere potpisana su s još nekoliko manjih banaka.

Koliko vas je pogodila kriza nakon propasti Credo banke?
Položili smo stres-test uz sve probleme što su ih stvorili institucionalni investitori prije svega u državnom vlasništvu. Posebno nam vjeruju građani, u posljednjih 10 godina štednja nam prosječno raste 22% godišnje. To je brojka s kojom bi se pohvalile i velike banke. Najveći apsolutni rast štednje imali smo u 11 mjeseci ove godine, a u ukupnim depozitima štednja nam čini 45 posto.

Jesu li problemi nastali jer je jedan regulator rekao povucite štednju iz malih banaka ili su se investitori uspaničili pa su krivicu svalili na regulatora?
To je vrlo dobro pitanje, nažalost nemam na njega odgovor.

Najavili ste dubinsko snimanje Kovanice, kako ste baš nju izabrali? Podravska banka je nakon uvida u knjige prekinula razgovore o suradnji?
Inicijalni kontakt ostvarila je Banka Kovanica, potom su krenuli razgovori. Vlasnici Banke Kovanica prepoznali su to što radimo na tržištu, a mi njih gledamo kroz prizmu naše strategije. Ne plašimo se dubinskog snimanja, želimo ga napraviti tako da imamo apsolutnu spoznaju što pripajamo.

Kako biste reagirali da nađete ‘kosture u ormaru’?
Dobro ćemo pogledati u ormare. Ovisno o tome što nađemo, razgovarat ćemo o cijeni preuzimanja. Na kraju, preuzeli smo i imovinu Obrtničke-štedne banke u likvidaciji. To je bio dobar posao.

U kojem bi rasponu nakon pripajanja vlasnik Kovanice Cassa di Risparmio mogla postati dioničar Centar banke?
O tome se pregovara. To je s stvar matematike i pregovora. Centar banka i nema ništa protiv da Cassa di Risparmio postane značajan dioničar banke. Mi na to gledamo kao na povoljnu okolnost jer nam u vlasništvo dolazi druga banku.

Koji koraci sada slijede?
Potpisali smo pismo namjere što smo i objavili na ZSE, a sada slijedi ono utvrđeno tim dokumentom.

Hoće li se štogod događati do kraja ove godine?
To je teško očekivati. U najboljem scenariju pregovore bi mogli završiti do kraja prvog tromjesečja.

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Potreba za korjenitom promjenom

Nakon energetskih šokova, tvrtke traže veću kontrolu nad troškovima

Najavili ste i druge akvizicije?
Druge akvizicije su u različitim fazama pregovora, ali o imenima ne mogu jer smo potpisivali sporazume o povjerljivosti. Bitno je da smo se bezrezervno otvorili za proces udruživanja manjih banaka.

Jesu li vas u konsolidaciju požurila situacija nastala nakon likvidacije Creda?
Ne, prilike na tržištu nisu nas nagnale na razgovore s drugim bankama. Mi smo u tom procesu posljednjih godinu dana i moj angažman u Centar banci je proizvod takve strategije banke i njezinih vlasnika jer sam se ranije posebice bavio procesima spajanja i akvizicija u bankarstvu. U toj strategiji Centar banka bila bi platforma, ne nužno i lider.

Kada se mogu očekivati prvi rezultati pregovora s drugim malim bankama?
U svakom slučaju 2012., odnosno do ulaska u EU.

Jesu li u toj kombinaciji uključeni i fondovi, konkretno FGS-ovi?
Ne mogu o detaljima, ali financijska poluga je uvijek dobrodošla. Zasad mogu samo reći da smo s jednim od Fondova za gospodarsku suradnju već razgovarali.

Ako razgovori uspješno završe, govorili bismo o banci koje veličine?
Teško je egazaktno računati, ali pretpostavljam da bi se radilo banci aktive između 7 i 10 mlrd. kuna. Ta banka ne bi ušla na ljesticu prvih 10, ali bi ušla u red srednje velikih banaka.

Je li popustio pritisak na male banke nakon propasti Creda i rata HNB-a i Hanfe? Jesu li regulatori napravili više štete nego koristi?
Da li je šteta nastala najbolje će procijeniti regulator, mi smo ipak mala banka i imamo jako dobru komunikaciju s regulatorom.

Povlačenje depozita nije nas ugrozilo

Imate li još pritiska na povlačenje depozita?
Sada imamo još samo neprincipjelnih pritisaka, no to ne može ugroziti poslovanje banke. Ono što smo proživjeli u zadnjih mjesec dana dobro smo odradili. Zadržali smo povjerenje i korektan odnos s klijentima u punoj koordinaciji s regulatorom.

Kako se banka uopće može zaštiti kad joj veliki deponent dođe i prijevremeno zatraži razročenje npr. 30 milijuna kuna?
Možemo se zaštititi ugovornim odnosom, zakonima na našoj strani i razumnim pregovorima s klijentom.

Mislite odbijete razročiti pa nek’ vas tuže?
Ne baš tako. Prihvatimo razročiti depozit na način da kažemo u kojem vremenu to možemo napraviti. Mi u svakom trenutku moramo voditi računa o banci i štiti integritet poslovanja institucije. S druge strane, s obzirom na to da smo sve koordinirali s regulatorom, uvažavali smo njihovo mišljenje. Na koncu, kad bismo sjeli za stol s klijentom, razgovarali bismo principjelno, prekid odnosa, ali u razumnom vremenskom roku.