Europska središnja banka trebala bi ustrajati u naporima da podupre rast eurozone daljnjim rezanjima kamatnih stopa u slučaju da inflaciji nastavi podbacivati, poručila je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

U posljednjem pregledu zdravlja 19 zemalja u kojima je platežno sredstvo euro, OECD ističe da bi "ECB trebao razmotriti dodatne rezove kamatnih stopa, posebno stopu na depozite budući da je najvažniji instrument monetarne politike u okruženju viška likvidnosti", prenosi britanski Financial Times.  

Salve kritika na ECB
Ta je stopa trenutno iznosi -0,4 posto, a u negativnom teritoriju je od 2014. Upravo su negativne referentne kamatne stope uzrok žestokih kritika europskih poslovnih banaka prema politici Marija Draghija jer ih se de facto penalizira za držanje viška likvidnih rezervi pri središnjoj banci. Ipak podršku toj politici daje OECD, barem dok inflacija eurozone ne ubrza.

"ECB bi trebao održati monetarnu politiku prilagodljivom, i ne bi trebao povećavati kamatne stope ili smanjivati svoju bilancu", rekao je generalni tajnik OECD-a Ángel Gurría. Inflacija mjerena rastom potrošačkih cijena trebala bi dosegnuti tek 0,6 posto u 2018., no i to je još ispod ciljanih dva posto. OECD pak prognozira da će rast eurozone dosegnuti 1,6 posto u 2016. i 1,7 posto godinu iza toga, i to pod uvjetom da Velika Britanija na referendumu odluči ostati dijelom EU.  

Udar Brexita
U slučaju 'Brexita' rast BDP-a u eurozoni smanjio bi se za 0,3 posto u 2016., s tim da bi se najgori efekti osjetili Otoku, a ne u ostatku Kontinenta.  Britanski izlazak povećao bi premiju rizika, nesigurnost te utjecao na trgovinu i tokove direktnih stranih investicija koji bi udarili na ekonomski rast, rekao je Gurría. Iako su se zabrinutosti na financijskim tržištima smanjile, ekonomski pokazatelji u većini članica eurozone i dalje kaskaju za pretkriznim razinama. Po ključnim indikatorima, nezaposlenosti i investicijama, Europa još zaostaje za SAD-om.