Maras pritišće FGS-ove, no oni ga ignoriraju i ne pristaju na nova pravila

Autor: Poslovni.hr , 13. veljača 2013. u 18:30
Ministar Maras malo je 'olabavio' uvjete, no Marko Lešić kaže da to još nije dovoljno/PIXSELL

Kako ni jedno društvo još nije sazvalo skupštinu čini se da i dalje žele pregovarati s Vladom o spornim odlukama.

Društva koja upravljaju fondovima za gospodarsku suradnju tvrde da su se zbog izmijenjenih uvjeta koje nameće Vlada uznemirili njihovi investitori te da bi moglo doći čak i do njihovog povlačenja. No da bi Vladine odluke zaživjele, moraju se prvo mijenjati prospekti i statuti fondova. Vlada je, podsjetimo, donijela odluke kojima se, između ostaloga, društvima snižavaju naknade za upravljanje na 1,6 posto na uloženi novac, a do sada je to bilo 1,375 posto na ukupnu vrijednost imovine. Tri su sporne odluke, kažu FGS-ovci. Osim naknade, Vlada je predložila da se smanjuje broj glasova potrebnih za oduzimanje fonda nekom društvu kao i broj glasova za likvidaciju fonda. Do sada je bilo potrebno 75 posto, a sada je 50 posto. Na taj način, kažu nam FGS-ovci, država bi dobila veću moć i kontrolu nad fondovima.

Samovolja Vlade
Ipak, ni jedno društvo zasad nije sazvalo skupštine, stoga se može pretpostaviti da još uvijek pokušavaju pregovarati s Vladom. Tri su potencijalan ishoda – naknade mogu ostati kakve su bile do sada, može se donijeti neko novo kompromisno rješenje s Vladom ili treće, FGS-ovi će u potpunosti odbiti Vladine ideje, što bi potegnulo brojne druge probleme koji bi u najcrnjem scenariju doveli do milijunskih tužbi. No, vjeruju i nadaju se da se treći scenarij neće odigrati. "Država ne može jednostarno mijenjati uvjete bez konsenzusa svih stranama", kaže Marko Makek, član Uprave Nexusa. Ističe kako država ima pravo svim stranama predložiti promjene koje onda svi moraju prihvatiti kao dio ugovornog odnosa. "Svaka promjena nastupa na snagu tek nakon što bude usvojena. U konkretnom slučaju taj postupak još nije proveden jer za sada ne postoji konsenzus svih involviranih strana", objašnjava Makek. Ministar Gordan Maras, na čiji prijedlog je Vlada i izglasala promjene, malo je "olabavio" uvjete i dodao da će kod odabira novog društva za upravljanje biti potrebna inicijalna odluka od 75 posto ulagača kako bi prevladao interes velike većine, a ne samo države. Ali od naknada ne odustaje i kaže da neće oklijevati u zaštiti interesa ulagača. S Marasom se slaže i potpredsjednik Vlade Branko Grčić. "Ne treba plakati, treba raditi. Gospodarstvo vapi za novcem i oni mogu naći tvrtke za dobra ulaganja. Ako im to ne odgovara, moraju opet sjesti za stol s Marasom i Linićem. No, mislim da je ovakav mehanizam na dobrom putu", poručio je Grčić. Iako je iz politike priopćeno da su postigli sporazume sa dijelom investitora, FGS-ovci kažu da nije baš tako jer neki fondovi imaju samo strane ulagače i da još nije poznat njihov stav.

Udvostručenje gubitka
"Ovim postupcima potencijalno se ruši Fondove za gospodarsku suradnju, a time i industriju rizičnog kapitala u Hrvatskoj i sve što smo do sada napravili može pasti u vodu", kaže za Poslovni dnevnik Marko Lesić, čelni čovjek Nexusa. Vladi kontrira argumentom da naknadu koju ostvaruju moraju vratiti ulagateljima. "Kada počnemo sa dezinvestiranjem, ulagačima moramo vratiti "glavnicu" ulaganja, sve operativne troškove te cijelokupnu naknadu, a sve to ukupno uvećano za osam posto kamate godišnje. Tek ako nakon toga nešto ostane, imamo pravo na dio dobiti fonda u omjeru 80 posto ulagatelji i 20 posto društvo", ističe Lesić i upozorava da izmjene koje je Vlada donijela stvaraju rizik da ulaganje FGS-ova postane nedozvoljena državna potpora što bi značilo da bi se taj novac morao vratiti uz kamatu. "Naš fond velik je 380 milijuna kuna i želimo u perspektivi taj novac uložiti u hrvatska poduzeća. Svaku kunu naknade i svih drugih troškova, sve dodatno uvećano za 200 milijuna kuna koje moramo generirati iz investicija, a samo kako bi investitorima osigurali osam posto povrata. Dakle kada investitorima isplatimo oko 580 milijuna kuna tek tada stječemo pravo na participaciju u dobiti ", objašnjava Lesić."S postojećom naknadom društvo za upravljanje prosječne veličine od oko 350 milijuna kuna će u jednogodišnjem razdoblju generirati gubitak od oko 7 milijuna kuna. S novim prijedlogom taj gubitak se povećava na 14 milijuna kuna", upozorava pak Vjenceslav Terzić, član Uprave Quaestusa. Na primjedbe Vlade, prvenstveno ministra Marasa da su do sada premalo ulagali, odgovara da je zakon propisao da svaki fond mora u pet godina uložiti minimalno u pet investicija.

Upitna budućnost
Podsjeća da je ovaj model naplaćivanja naknade i terminski plan ulaganja (prvih pet godina se ulaže, sljedećih pet izlazi iz projekata) kreiran u 70 godišnjoj svjetskoj praksi upravo zato da bi se omogućilo da društva za upravljanje imaju slobodu i vremena pri odlučivanju. "Samo tako ih se motivira da svoju zaradu traže isključivo u povratu na uložena sredstva, a ne da, primjerice, što više ulože u jedan projekt pa sjede i čekaju", ističe Terzić čiji je FGS do sada uložio u dva projekta – tvrtku Fragaria i tvornicu tekstila Trgovišće. Terzićev kolega iz Alternative private equitjya, Tomislav Marinac, kaže da mogu investirati 225 milijuna kuna, od čega 97,5 milijuna kuna daje inozemni ulagatelj. Uložili su u Centar banku i Vaba banku i nadaju se u Dalekovod čime će, kaže, spasiti 1700 radnih mjesta. "Već po drugi put u godinu dana Vlada mijenja pravila. Zabrinuti smo za budućnost fonda zbog inozemnog investitora koji bi mogao zaobići Hrvatsku", upozorava Marinac.

Što kažu na osnivanje novog fonda

Pitanje je tko će upravljati

U posljednje vrijeme u medijima piše kako Vlada priprema osnivanje novog fonda rizičnog kapitala jer je razočarana dosadašnjim rezultatima FGS-ova. Uz državu, kapital tom fondu trebale bi osigurati banke i mirovinski fondovi. "Ako smo dobro shvatili iz medija, radi se o fondu mezzanin strategije. Dakle, ulaganja u dug i restrukturiranja duga, što je vrlo različito u odnosu na strategiju FGS-ova u vlasnički kapital (equity)", kaže Makek. Obje "vrste" fondova su u potpunosti kompatibilne, a svaki ima svoju ulogu na razvijenim tržištima kapitala. "Treba jasno istaknuti da oni međusobno nikako nisu nužno konkurencija, već, dapače, u praksi vrlo često surađuju prilikom ulaganja", ističe Makek. Otvoreno je pitanje, kaže, ako navedeni fond zaživi u praksi tko bi njime upravljao te je u tom dijelu izuzetno bitno da to bude netko tko posjeduje za to relevantno iskustvo.

Primjer Nexusa

Uložili 60 posto iznosa

Do sada je Nexus FGS uložio oko 85 milijuna, od ukupno 130 milijuna. "Već smo sada na 60 posto iznosa. Uđemo li u Dalekovod, bili bismo i brži od propisane maksimalne dinamike", kaže Marko Makek, član Uprave Nexusa. U tri društva u koja su već uložili, kaže, sačuvali su i kreirali ukupno 500 radnih mjesta. "U Požgaju, koji je bio na rubu stečaja, prije ulaganja radilo je oko 260 ljudi. Sada ih je 340 i još će zapošljavati. U ostala dva društva radi oko 40 ljudi, dok u ovoj godini svi oni planiraju zaposliti još oko 100 novih radnika. Stoga teza da nema aktivnosti i da se samo naplaćuje naknada u konkretnom slučaju ne stoji", kaže Makek i za primjer opet uzima Dalekovod. "Već smo potrošili šest mjeseci rada i analiziranja, a ulaganje se još nije ostvarilo budući da cijeli proces ne ovisi samo o nama nego i o odlukama drugih strana, a to ne možemo predvidjeti niti biti sigurni da će se na kraju ostvariti", objašnjava Makek.

Komentari (3)
Pogledajte sve

Treba malo više detalja znati o tome kako fondovi uzimaju novac od države, tj poreznih obveznika i glupih investitora. Dakle, čovjek osnuje društvo za upravljanje FGS-om i skupi investitore koji obečaju uložiti 300 miliona kuna. Država na to također obeča uložiti 300 miliona. Ukupno – 600 miliona. Na tih obečanih, ali nikad viđenih 600 miliona kuna, društvo obračunava naknadu i naplačuje je. Nitko ne pita da li novac doista postoji u tom iznosu ili ne. Tako su neki naplatili u dvije godine više od 20 miliona kuna, napr. društvo Alternative Private Equity, koje se i najviše buni protiv promjena pravila.
Društvo zatim taj novac ne koristi za poslovanje, ulaženje u detalje posla koji je preuzelo, već zaposli minimalni broj ljudi (Tako je Alternative uposlio svega dvoje ljudi), a ostatak novca koji je naplatio, vlasnik društva, o ovom konkretnom slučaju Tomislav Marinac,do sada neuspješni i nepoznati broker, isplati sebi kao dividendu. Država i ostali investitori to znaju, oni se kao trude to promijeniti, ali da bi se to doista i promijenilo, odluku trebaju donijeti svi investitori u FGS, a oni to nerade, odugovlače, ukratko, iako je po medijima puno buke, sve je još uvijek po starome. Da država to doista želi promijeniti, u čas bi to napravila – promijenila zakon i pravilnik o FGS-ovima i stvar je riješena u korist države. Zašto to Maras ne napravi, nego samo diže medijsku prašinu jednom do dva puta godišnje?? Odgovor bi se mogao pogoditi sa velikom vjerojatnošću kad bi se znalo sa kim je Tomislav Marinac podjelio 6 miliona kuna dividende koje je isplatio lani i sa kim će podijeliti ovogodišnju divididendu.Sa predstavnicima države ili sa predsatvnicima ostalih investitora? Ne zaboravite, nitko nije investirao svoj novac, već novac države, mirovinskih fondova ili fantomskih firmi sa Cipra, kao u ovom slučaju. Idealan prostor za korupciju, a dokaza nema jer ih nitko ne traži jer ih se ne želi naći.
Kad se sutra premijer Milanović probudi, bit će kasno, novca biti neće i Rojsova “Tko je jamio, jamio je” opet će se pokazati točna.

uvjerljivo je “najbolja investicija” škegrinog kvestusa u bivši tkz a sada tvornicu tekstila u trgovišću. kad vlasnik ne može napraviti exit dogovori se sa fgs-ovima i naprave deal sa njima ionako je pola love od države .

fgs -ove treba ograničiti na dokapitalizacije i pokušaje spašavanja dobrih firmi kao dalekovod i sličnih a ne na klasične PE fondove koji kupuju firme od postojećih vlasnika uz evaluaciju.
baš me zanima da li su tražili ponovni otkup od inicijalnih vlasnika nakon 5 godina kako traže strani PE fondovi koji su prisutni u hr kad ulaze u suvlasništvo a nemaju mogućnost drugačijeg exita jer burza ne funkcionira.

Na zapadu u takvim fondovima rade nadprosječno bogati, sposobni ljudi koji ULAŽU OSOBNI NOVAC a kod nas GOLOGUZI PACIJENTI koji osim što su kupili BMW i puše Malboro nemaju LIPICE!!!
NE DATI IM NI LIPE a kamoli KUNE!!!

New Report

Close