O tome kako na tržištu može opstati mala "butik" banka u vrijeme kad loši krediti i dodatne rezervacije osjetno pogađaju i profite velikih razgovarali smo s Gian Luigijem Bonfeom, predsjednikom Uprave Banke Kovanice.

Mala banka, 25. po aktivi na tržištu, u većinskom je vlasništvu Casse di Risparmio della Repubblica di San Marino. U Hrvatskoj bilježi 11. godinu poslovanja, otkad je iz Štedionice Kovanice preimenovana u banku.

Lani ste u prvom kvartalu poslovali s dobiti, sad ste u minusu 4,7 milijuna kuna, no u odnosu na kraj 2012. i minus od 63 milijuna kuna, to je pomak nabolje. Što vas je gurnulo u crveno, visoke rezervacije za loše kredite? 
Naše poslovanje ovisi o kreditnoj aktivnosti koja se ne odvija istom dinamikom tijekom godine. Trenutačno osjećamo lagani porast interesa za kreditima. Lani smo nastavili s čišćenjem portfelja da bismo osigurali sigurno i stabilno poslovanje banke, ali smo istodobno prvi put ostvarili pozitivan rezultat od operativnog poslovanja. I ove godine nastavili smo s konzervativnim pristupom u izdvajanju rezervacija za kredite s teškoćama u otplati, što je rezultiralo neznatnim gubitkom u poslovanju u prvom kvartalu ove godine.

Znači li to da prije niste konzervativno rezervirali? 
Ne. Hrvatska prolazi razdoblje krize koje različito utječe na poslovanje ostvareno tijekom nekoliko proteklih godina. Neke situacije koje su dosad bile pod kontrolom sada dostižu svoj najteži trenutak. Dakle, kod nekih klijenata koji su dosad otežano servisirali svoje obveze kulminirali su ove godine problemi, pa ih više nisu mogli servisirati. No, nakon teške prve polovice godine, smatramo da za Hrvatsku sljedeće godine dolazi bolje vrijeme. A o tome ovisi i profit. Vrlo sam optimističan, mislim da je ulazak u EU za Hrvatsku velika šansa. Bit će i problema, ali budemo li dovoljno pametni, očekuju nas dobri rezultati. 

Raste li i vama udio loših kredita? 
U ovom je trenutku više-manje stabilan. Ne bilježimo velik rast loših kredita, recimo da usporava. 

HNB je upravo povećao pritisak na rezervacije, hoće li vas to teško pogoditi? Ima komentara da će upravo za manje banke udar biti teži.
Jednako će to utjecati na cijelo tržište, i na velike i na male banke. Treba provjeriti svaku poziciju, pročešljati što se učinilo u prošlosti, o čemu će ovisiti jačina udara. Više će to utjecati na banke koje su, primjerice, izraženije izložene građevinskom sektoru ili prodaji automobila, a manje ovisi o tome je li banka velika ili mala. 

Koliko ste vi izloženi građevinskom sektoru? 
U prošlosti smo bili izloženiji, ali u posljednje vrijeme baš i ne. 

Ali niste zauvijek od njih odustali?
Naravno, ne zauvijek. Znamo da je to trenutačna situacija i da će se vremenom promijeniti, no vjerojatno neće dosegnuti relativno visoku razinu izloženosti iz prošlosti. 

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno

Imate li u vlasništvu stanova koji su bili kolaterali za takve kredite? 
Imamo nešto, ne baš puno.

Koja vam je ciljana skupina klijenata? 
Temeljimo strategiju na poslovanju s građanstvom i srednjim i malim poduzetništvom te pokušavamo iznaći zajednička, 'tailor made' rješenja. To je naša globalna orijentacija. Plan nam je lagani, ali konstantan rast u tim sektorima, pratiti male tvrtke koje će konstantno rasti, a i mi s njima. 

Jedna ste od rijetkih banaka koja se uspješno transformirala iz štedionice u banku. Vidite li budućnost u samostalnu poslovanju ili u spajanju? Svojedobno je propao pokušaj udruživanja s Podravskom bankom…
Naši su planovi da rastemo sami. Pratimo situaciju na tržištu evaluirajući mogućnosti za eventualna spajanja. 

Što se dogodilo s Podravskom bankom? 
Mislim da smo bili dvije previše različite banke i to u tom trenutku ne bi mogao biti brak iz ljubavi.

Mislite li da mala banka dugoročno može opstati sama ili se mora strateški udružiti? 
Spajanje s drugom bankom nije nužno, najvažnije je iznaći tržišnu nišu i pravilan pristup tržištu. Bitno je i pronaći način da se smanje troškovi ili podijele s drugima. U Italiji puno malih banaka, i to manjih od Banke Kovanice, može preživjeti jer dijele troškove nekih usluga u informatičkoj tehnologiji, back officeu i naplati. Mislim da je to jedan od načina koji može donijeti značajne uštede malim bankama. To ne znači gubitak vlastitog identiteta, već, ponavljam, podjelu troškova vanjskih servisa. 

Zašto se to još ne događa u Hrvatskoj, više puta se spominjala potreba?
Mislim da nismo mogli postići dogovor. Moj je osjećaj da se svatko boji gubitka svoje autonomije, što se ne bi dogodilo, kao što sam imao prilike vidjeti na primjeru Italije. 

Dokle je vaša matična banka spremna podržavati kapitalne zahtjeve regulatora? Na samoj ste granici iznad zakonske stope adekvatnosti kapitala…
Dosad su nas uvijek kad je trebalo podržavali i u više navrata dokapitalizirali. Prezentiramo Cassi di Risparmio di San Marino svoje planove, a vlasnik, razumijevajući bankarski posao, vjeruje u to što radimo. To što nam je vlasnik strana banka naša je komparativna prednost jer uvijek možemo dobiti podršku u obliku financija i know-howa.

Ograničava li vas jamstveni kapital u kreditiranju većih projekata?
Veliki projekti uglavnom nisu naš cilj, uvijek su rizik i podrazumijevaju visoku izloženost.

Butik banka za sve

Zanimaju li vas fondovi Europske unije? 
Zainteresirani smo za njih. Želimo naći način da pomognemo klijentima u njihovu iskorištavanju. Još nismo konkretizirali proizvode na tom području, ali namjeravamo. 

Imate visoku kamatu po viđenju, 3,5 posto…
To je naš novi proizvod koji se zove "A vista plus" i ova kamata se odnosi na sredstva izdvojena na račune po tom proizvodu. Naši su proizvodi dizajnirani tako da zadovolje specifične uvjete klijenta. Ako klijentu date točno što mu treba u vrijeme kad mu treba, spreman je i malo više platiti. To je kao butik, ne košta isto konfekcijsko i odijelo po mjeri. Želimo biti butik banka za sve.

Tko su vaši klijenti, iz kojih sektora dolaze? 
Iz različitih. Dosta ih je iz turističkog sektora, neki dolaze iz građevinarstva, autokuća, tu su benzinske crpke, a ima ih i na području proizvodnje poput, primjerice, proizvođača peleta.