Kamatne stope
Fluktuacija kamatnih stopa obično utječe na tržište dionica. Ovo je dijelom zato što nivo kamatnih stopa utječe na privlačnost dionica u odnosu na obveznice. Kad su kamatne stope visoke, obveznice su atraktivnije od dionica, kad su kamatne stope niske, obveznice postaju manje privlačne u odnosu na dionice. Ovo je zbog toga što promjene kamatnih stopa mogu utjecati na profit kompanije. Veće kamatne stope obično znače manji profit. Ako kamatne stope rastu, kompanija mora platiti više za posuđeni novac koji treba za rast. Ponekad se to prevodi u više cijene njenih proizvoda i usluga te često nižoj prodaji, osobito ako kupci kupuju na kredit te moraju platiti veće kamate da bi posudili novac. Potencijalni kupac može odlučiti da si to ne može priuštiti. Eventualni pad prodaje i profita je nešto što investitori anticipiraju čim kamatne stope porastu. Rezultat je da cijena dionice može pasti čak prije nego što se utjecaji povećanih stopa stvarno pokažu na računu dobiti i gubitka kompanije. Obrnuto se događa kad kamatne stope padaju. Troškovi posudbe novca su manji tako da će profit na istom nivou prodaje biti veći. Kupci koji kupuju na kredit su sada naklonjeniji kupnji, jer plaćaju niže kamate tako da mogu kupiti više. Ovo povećava prodaju i na kraju profit. Viši profiti rezultiraju višim cijenama dionica. U ovoj situaciji investitori su obično spremni platiti višu cijenu dionica čim kamatne stope padnu predviđajući ciklus rasta profita.

O obveznicama
Obveznice su financijske obveze kompanije, vlade ili vladinih agencija. Izdavatelj obično periodično plaća kamate imatelju obveznice te je isto obvezan isplatiti vrijednost obveznice na specificirani dan (poznat kao datum dospijeća). Kratkoročne obveznice uobičajeno imaju dospjeće manje od godine dana. srednjoročne obveznice obično dospjevaju od dvije do deset godina, dugoročne obveznice obično traju više od 10 godina. Obveznice se obično opisuju kao manje rizične investicije od dionica, dakle, ako kupite obveznicu kod emisije i držite je do dospjeća, vi redovito dobivate kamate (income) i svoju investiciju (glavnicu) po dospjeću. Rizik koji preuzimate – uz mogućnost da rastuća inflacija podkopa kupovnu moć kamatnog dobitka – je da izdavatelj možda neće moći podmiriti svoje obveze, plaćati kamate te isplatiti kredit (glavnicu). Ovo je poznato kao kreditni rizik. Međutim, budući da neovisne rejting agencije rangiraju brojne obveznice, vi možete kupiti visoko rangirane koje stvarno ne donose opasnost bankrota (default). Obveznice stalno fluktuiraju u vrijednosti. Tako ako želite likvidirati svoju obveznicu u tijeku njenog života, mogli biste ju prodati za manje nego što ste ju kupili. Ovo je poznato kao tržišni rizik. Obveznice se obično smatraju pametnim načinom diverzifikacije investicijskog porffelja, budući u većini godina donose različito od dionica, a u nekim periodima kad dionicama padaju cijene, obveznice mogu donijeti i viši povrat.

Cijene obveznica
Dva su osnovna razloga zašto cijene obveznica fluktuiraju i zašto možda nećete moći dobiti nazad puni iznos glavnice koju ste platili za obveznicu ako ju morate prodati prije dospjeća. Prvi razlog je da investitori mijenjaju svoja očekivanja oko sposobnosti izdavatelja obveznice – kompanije, vlade ili agencije koja posuđuje novac – da će podmiriti svoje obveze, kamate i/ili glavnicu. Što su zabrinutiji to su manje voljni kupiti obveznicu. Investitori preuzimaju povećani rizik kad kupuju obveznice niskog ranga što također objašnjava zašto ove obveznice donose obično više stope povrata od obveznica koje su više rangirane. Drugi razlog su promjene kamatnih stopa. Ako kamatne stope rastu, cijena postojećih obveznica, uključujući one koje vi držite, padaju, ali ako kamate padaju, cijene postojećih obveznica rastu.
(Zoran Maričić)