Od najave pokretanja fondova za gospodarsku suradnju prošlo je gotovo dvije godine. Prvi FGS-ovi dozvolu za rad dobili su u veljači ove godine, otkad su pregledali oko 400 projekata u koje bi mogli uložiti. Nakon brojnih pregovora, dva fonda Quaestus i Nexus prvi će investirati i to u tvrtke Fragaria, odnosno Podatkovni centar Križ, a član Uprave Nexus Private Equity Partnersa Marko Makek pojašnjava zašto su za svoje prvo ulaganje odabrali baš tu tvrtku iz IT sektora.

Što je prevagnulo da odaberete Podatkovni centar?
Smatramo da je ovo iznimno kvalitetan infrastrukturni projekt. Na hrvatskom tržištu ovakvo nešto ne postoji. Isto tako, ovakav poslovni model već je odavno potvrđen na zapadnim tržištima i ne izmišlja se topla voda. Ovim projektom dajemo uslugu koja je u Hrvatskoj prijeko potrebna. Preklopio se omjer rizika ulaganja i potrebe u društvu s jedne strane i komercijalni interes fonda s druge, a to smo označili kao projekt u koji treba uložiti.

Prilikom prezentacije projekta rečeno je kako niz kompanija može koristiti usluge data centra. Jesu li već sklopljeni neki dogovori?
Razgovarali jesmo s puno kompanija, od financijskih institucija do kompanija realnog sektora gdje je iskazan interes. Banke su, recimo, dobar primjer korisnika ovih usluga jer je regulacija od njih traži odgovarajuće standarde primarne i sekundarne IT usluge. Neki su razmišljali o samostalnom pokretanju sličnih investicija u vlastitu infrastrukturu, ali su zastali jer troškovi nisu mali. Takve ideje su dobre, no kada ih stavite na papir, izgledaju potpuno drukčije. No na tržištu se pokazalo kako je ovo jedna osjetljiva usluga koja je svima prijeko potrebna. Ipak, treba li prvo prikupiti kompanije pa izgraditi infrastrukturu, ili obrnuto, uvijek je nedoumica. Mi smo odlučili prvo izgraditi infrastrukturu. Kada prvi klijenti počnu dolaziti, oni će biti “magnet” ostalima.

Projekt FGS-ova je prije svega je pokrenut kao poluga koja će pomoći gospodarskom oporavku. Na koji način će ovo ulaganje pridonijeti oporavku?
Ako promatramo s perspektive konkurentnosti, ovaj projekt će svima u Hrvatskoj omogućiti platformu putem koje će biti konkurentniji jer će moći nuditi nove usluge ili će smanjivanjem troškova efikasnije poslovati. Kako će se to odraziti na gospodarstvo, teško je predvidjeti. No ovo je pozitivan doprinos. Fondovi će pridonijeti oporavku kroz različite aspekte. Svaki projekt ne treba gledati zasebno jer bi bilo pretenciozno promatrati te projekte kao veliki utjecaj na gospodarstvo. Gledajući kroz perspektivu nekoliko projekata, pozitivnog efekta će sigurno biti.

Koji su bili najveći izazovi u pregovorima s Podatkovnim centrom?
Pregovori su bili kao i svaki drugi koje smo vodili u posljednje vrijeme. Jedan dio odnosio se na pregovore oko vlasničkih pitanja, nadležnosti i upravljanja kompanijom. Drugi dio bio je vezan za strukturiranje projekta, osiguravanje lokacija te potvrde postoji li potražnja za tom uslugom, pridonosi li ona efikasnosti poslovanja i slično. Morali smo sami sebe uvjeriti da li je ovo ulaganje isplativo. U ovom projektu nismo imali teške pregovore, fokus je više bio na strukturiranju projekta.

Koja je konkretna Nexusova uloga u ovom projektu?
Kao i u svakome drugome projektu bit ćemo financijski partner koji će osigurati financijsku i poslovnu podršku, ali dajemo i pečat ozbiljnosti ovom projektu jer s jedne strane imamo zaleđe regulacije, a s druge tu je HBOR i država. Nećemo aktivno upravljati projektom, to uvijek prepuštamo poduzetniku. Ali tu smo da nadgledamo je li sve u racionalnoj sferi, da pomognemo kod razrade strateških pitanja razvoja i izgradnje korporativne strukture, a tu je i financijsko i poslovni monitoring.

Dosad su fondovi rizičnoga kapitala ulagali u uhodane kompanije, a ova je tvrtka novoosnovana. Zašto ste se na to odlučili?
Dva su ključna oblika kompanija u koje smo spremni ulagati. Jedno su tvrtke koje su razvijene, imaju proizvod, tržište i poslovanje koje se želi dodatno razvijati. Druga tvrtke su projektno orijentirane priče, ali ne tako da se od nule kreira novi proizvod ili inovacija, nego se de facto primjenjuju postojeće i u svijetu dokazane tehnologija ili koncepata koje u Hrvatskoj ne postoje ili su slabo prisutne, dakle gdje rizik potražnje za tim proizvodima ili uslugama načelno nije upitan. Primjerice, to su energetski projekti. Projektni centar Križ je društvo koje je dosad bilo ‘uspavano’, ali se koncept projekta razvijao. Da su nam se obratili samo s idejom, ne bismo uložili.

Cijeli projekt težak je 140 milijuna kuna, a Nexus daje 40 milijuna. Je li preostalih 100 milijuna osigurano?
Projekt je u dvije faze, centar u Jastrebarskom najvećim dijelom financirat će se iz našeg dijela, a drugi dio financirat će se kroz banke.

Vrhunski stručni tim

Od ordinacije s jednom stomatološkom stolicom do centra za najzahtjevnije dentalne zahvate

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Kada će tih 40 milijuna kuna biti uplaćeno?
Svi ulagači, privatni i država, prvo novac uplaćuje u fond kako bi se osigurala sredstva za realizaciju projekta i preuzetih obveza fonda. Zatim fond uplaćuje u tvrtku. Računamo da će to biti vrlo brzo budući da su zemljišta i objekti jednim dijelom gotovi. Nakon što svi ulagači i država uplate svoj dio, mi uplaćujemo u tvrtku prema potrebama i dinamici ulaganja.

Projekt FGS-ova pokrenula je aktualna Vlada, a buduća se o njemu nije izjasnila. Budući da uvijek postoji mogućnost da će se buduća vlada povući, postoji li rezervni plan?
Ne znam ima li vlada u dolasku stav oko ovih projekata. No poznato je da proklamiraju investicije i njihov razvoj. To je upravo ono što mi radimo – investiramo. U tom kontekstu bilo bi čudno zaustaviti takav projekt. Važno je to da FGS-ovi investiraju na komercijalnoj osnovi, a država kroz HBOR ima utjecaj u ulaganje. Za Državu je to dobar spoj elemenata iz ‘dva svijeta’. Kada, pak, govorimo o drugim oblicima ulaganja, tada je većinom riječ ili o privatizaciji ili državnom vlasništvu. Svako ulaganje koje odradimo bit će na komercijalnoj osnovi i isplativo. Državi je važno da je riječ o financijski isplativom ulaganju, ne treba zaboraviti da imamo i veliko povjerenje privatnih ulagača koji su nam povjerili svoj novac i koji očekuju povrat na svoje ulaganje u fond. Svjetski primjeri ukazuju koliko je u ovim projektima politika imala svoju pozitivnu ulogu u inicijalnom razdoblju nastanka ove industrije, dok je kasnije postala nevažna. Usudio bih se očekivati i jačanje ovakvih programa u narednom razdoblju pogotovo uključujući i institucije kao što su EBRD, EIF, Svjetska banka i sl.

Ali što ako se politika ipak povuče iz projekta?
Sredstva koja država treba osigurati u odnosu na veličinu proračuna su relativno mala, pa vjerojatno ovo neće biti u velikom fokusu politike. Tu su i već potpisane ugovorne obveze države prema fondovima. Sve to kompromitirati i ugroziti pozitivne efekte zbog iznosa koji iz perspektive godišnjeg proračuna nisu veliki, ne bi imalo smisla.

Kakav je dosad bio odnos s HBOR-om i Vladom?
Fondovi su primarno bili u komunikaciji s HBOR-om kao formalnim ulagateljem u FGS-ove. U svakom je trenutku taj odnos bio profesionalan i stručan te konstruktivan od strane HBOR-a. Svi smo na ‘istoj strani stola’ i svima nam je u interesu realizirati ulaganja. HBOR je razvojna banka, tako da bi mu ovakvi projekti trebali biti i dio prirodnog poslovanja.

Koliki prinos na ulaganje očekujete u idućoj godini?
Ako govorimo o ulaganju u podatkovne centre, svaka od dvije lokacije bit će zasebno profitabilna poslovna jedinica. Očekujemo da će profitabilnost ostvariti u drugoj godini poslovanja, možda već u prvoj, ali realno je očekivati u drugoj. Otprilike, 2016./2017. godine trebala bi se maksimizirati vrijednost projekta, što znači i naš izlaz.

Što od fondova rizičnog kapitala možemo očekivati iduće godine?
Sigurno možemo očekivati bržu seriju projekata. Sve što smo dosad promatrali i pregledavali, a trebalo je godinu dana od odluke Vlade o formiranju FGS-ova do njihova konstituiranja, te onda još neko vrijeme da prvi projekti dođu u fazu za realizaciju ulaganja, trebalo bi se realizirati u idućoj godini. Naravno, ako se u fazama dubinskog snimanja pokažu neke anomalije mogu se otežati realizacije.

Zašto je od najave projekta do prvih ulaganja prošlo toliko puno vremena?
Kada bih vam dao listu projekata koje smo dosad pregledali, bilo bi vam jasno koliko je to bio iscrpan posao. Svakoj ideji i poslovnoj inicijativi moramo pristupiti individualno i temeljito. Malo je projekata koji se već na prvom sastanku pokažu iracionalnima. To je iscrpan posao i ne ide preko noći, a naš rad se ne razlikuje od svjetske prakse u ovoj industriji. Primjerice, kada nešto kupite na burzi i shvatite da ste pogriješili, lako ćete izaći iz investicije. Kada jednom uložimo sredstva, ne možemo tek tako izaći stoga moramo biti sigurni u odluku.

Sljedeće mete – energetika i prerađivači

Najavili ste da bi iduće godine trebalo biti realizirano još jedno ulaganje. Koliko ih još imate spremnih?
Imamo još nekoliko projekata. Ne bih o njima govorio javno, samo ću reći da je jedan od njih u sferi energetike. Također, drugo društvo koje trenutno dubinski snimamo, i za koje možemo reći da postoji velika vjerojatnost da će transakcija biti realizirana, je u sferi prerađivačke industrije. Tom društvu neophodna su sredstva za daljnji razvoj.

O čemu je konkretno riječ?
Riječ je o tvrtki iz prerađivačkog sektora koja koristi hrvatske resurse i kasnije ih izvozi. Poanta je povećati izvoz, popuniti kapacitete tvrtke i obrtni kapital. Banke ih, kao i puno hrvatskih poduzeća koji su imali takvu vrstu rasta, ne mogu pratiti. Riječ je o obiteljskoj tvrtki koja ne raspolaže dovoljnom količinom vlastitog kapitala, ali nemaju za daljnji razvoj. Nastojimo ne raditi dva dubinska snimanja odjednom, tako nakon što je završio “due diligence” Podatkovnog centra, krenuli smo u idući.