Londonski City objavio je strategiju koja bi trebala omogućiti da britansko financijsko središte oduzme krunu New Yorku na ljestvici najvećih svjetskih novčarskih središta.

Kako prenosi Reuters, strateški dokument koji je jučer objavio TheCityUK ponovio je neke ideje koje je već iznijela britanska vlada u svojim izvješćima posljednjih mjeseci kako bi City povratio dio moći i sjaja izgubljen zbog izlaska iz članstva u Europskoj uniji.

Donosi 7 posto BDP-a

Londonsko financijsko središte koje generira 7 posto britanskog BDP-a zadržalo je malo od izravnog pristupa financijskom tržištu Europske unije nakon što je Ujedinjeno Kraljevstvo u prosincu u potpunosti napustilo taj blok.

S obzirom da je malo pokazatelja da bi se to uskoro moglo promijeniti, britanska vlada sada prepravlja naslijeđene zakone iz razdoblja članstva u EU kako bi svoj financijski sektor učinila globalno konkurentnijim.

“Po nekim metrikama, Ujedinjeno Kraljevstvo gubi udjel: London se dodatno udaljio od New Yorka, dok ostala financijska središta sve više jačaju”, stoji u dokumentu lobističke organizacije britanske financijske industrije.

Primjerice, globalni udjel Velike Britanije u prekograničnom kreditiranju pao je sa 17,8 posto u 2010. na lanjskih 15,2 posto. Udjel u imovini hedge fondova snizio se u posljednjih 10 godina sa 20,7 posto na 14 posto. Američki financijski centar nadmašio je London još 2018. godine, a TheCityUK dodaje kako New York predvodi po uvrštenjima dioničkih izdanja.

“Velika Britanija stoga mora usvojiti fokus na jačanje svoje međunarodne konkurentnosti kako bi vratila titulu vodećeg svjetskog financijskog središta”, stoji u dokumentu TheCityUK-a. Ta je lobistička organizacija postavila petogodišnji cilj nakon kojeg London mora opet postati vodeći u svijetu financija. Kako bi se to ostvarilo, prvenstveno je potrebna reforma poreznog i viznog režima, uz ostale manje regulatorne prilagodbe.

Kako bi London prestigao New York, TheCityUK navodi kako bi City trebao postati i globalno središte za financijske podatke, održivo investiranje i upravljanje rizikom. Što se tiče izmjene poreznog okvira, TheCityUK navodi kako je ukupno porezno opterećenje londonskih banaka 46,5 posto što je 13 posto više u odnosu na banke sa sjedištem u New Yorku.

Doduše, lobiranje za snižavanje poreza financijskom sektoru u vrijeme dok vlada pokušava smanjiti proračunsku rupu nastalu velikom potrošnjom u COVID krizi moglo bi biti izazovno, smatraju analitičari. Druga najvažnija stvar jest omogućavanje financijskim kompanijama da zapošljavaju stručnjake iz cijelog svijeta.

To bi zahtijevalo liberalizaciju viznog režima, ali i djelomično odustajanje od proklamiranog vraćanja kontrole nad imigracijom što je bilo u srži kampanje za brexit političara koji sada čine britansku vladu, uključujući i premijera Borisa Johnsona.

“U razgovorima koje smo imali s vladom to je nešto što vlada apsolutno razumije”, istaknuo je novinarima izvršni direktor TheCityUK-a Miles Celic.

Kako bi anulirala gubitke i probleme koje je donio brexit, vlada u Londonu do sada je predstavila reforme usmjerene na pojednostavljivanje uvrštenja dionica i pravila izvješćivanja kompanija, liberalizaciju regulative za osiguravajuće kuće te ukidanje ograničenja na anonimno trgovanje dionicama, što posebno vole veliki investitori. Istovremeno, vlada je postrožila regulativu bankama u segmentu prodaje stambenih kredita i mirovinskih fondova nakon niza skandala i očekivanog porasta zbunjenosti među potrošačima oko financijskih proizvoda po izbijanju pandemije.

Prioritetne usluge

Usluge velikim investitorima postale su prioritet za London nakon što su milijarde eura prometa otišle na Amsterdamsku burzu nakon brexita.

Istovremeno, Londonska burza i dalje zaostaje za Njujorškom burzom i Nasdaqom u broju tehnoloških dioničkih uvrštenja. Jack Inglis, čelnik udruženja hedge fondova AIMA, kaže kako je promjena financijske regulative u Velikoj Britaniji privukla pažnju Bruxellesa.

S druge strane, britansko ministarstvo financija ističe da je definirala sveobuhvatni reformski okvir i već je postigla rezultate u stvaranju otvorenijeg, ekološkijeg i tehnološki naprednijeg financijskog sektora. “Koordinacija će biti ključna u provedbi tih reformi”, istaknulo je ministarstvo.