Novi predsjednik Uprave Mercatora Žiga Debeljak nije na najljepši način počeo svoj mandat na čelu najjačeg slovenskog trgovca. Naime, Mercator je zaradio javnu opomenu Ljubljanske burze zbog neotkrivanja cjenovno osjetljivih informacija o dokapitalizaciji društva. Naime, cijena dokapitalizacijskih dionica, uvjeta uplate, predloženi dioničari koji bi dokapitalizirali društvo i upisne kvote nisu objavljeni mjesecima kako to inače nalaže uobičajena praksa.
To je dovelo do situacije gdje su mediji svaki posebice izvještavali o toj temi s različitim ishodima. Takve situacije, gdje rezultati bivaju otkriveni javnosti bez potvrde objekta, dovode do manipulacija na tržištu dionica i mogućih promjena u cijeni. Upravo zbog toga, Mercator je dobio javnu opomenu od strane burze te je pozvan da priloži cjelokupnu dokumentaciju.
Ustvrđeno je, između ostalog, kako je Mercator u lipnju prošle godine nakon sjednice nadzornog odbora društva, koje je odobrilo dokapitalizaciju u visini od 24 milijarde tolara, obavijestio o tome javnost i objasnio razloge. Razotkrio je također tko je na dokapitalizaciju bio pozvan: prije svega misli se na Kad, Sod, KD Group i vodeće zaposlenike. Međutim, nisu otkrivene baš sve informacije niti se pokušala ispraviti nejednakomjerna informiranost ulagača.

Strogo povjerljivo?
Zoran Janković, tadašnji predsjednik uprave Mercatora, pokušao je situaciju objasniti strogo povjerljivim podacima koji se u dokumentaciji nalaze.
“Javna objava mogla je biti obavljena i kasnije iako niti to nije bilo učinjeno sve do kolovoza prošle godine čime se pokazalo određeno nepoštovanje prema vlastitim ulagačima kojima je netransparentno poslovanje moglo direktno naštetiti”, navela je Burza kao objašnjenje opomene. Nakon sjednice nadzornog odbora dionica Mercatora skočila je za 5,46 posto, a sama se vrijednost približila dokapitalizacijskoj cijeni a i sam opseg trgovanja bio je natprosječan.
Osim toga, Mercator je 29. kolovoza prošle godine izabranim pozvanicima dokapitalizacije poslao obavijest s drukčijim informacijama koje su ponovno mogle utjecati na izmjenu cijene dionica.
U toj su obavijesti bile navedene, kako je ustvrdila Burza, informacije o predviđenim učincima predviđene naredbe za dokapitalizaciju, obavijest o vrednovanju pojedinih dijelova društva Era te razlike u ocjenjivanju ‘fair’ tržišne vrijednosti naspram ocjene ulagačke vrijednosti. Osim toga, navedeni su bili i podaci o povećanju ciljanog tržišnog udjela u Sloveniji zbog preuzimanja Ere, o visini predviđene kupnje za preuzimanje Erinih poslovnih jedinica u Sloveniji, o prilagođenim projekcijama bilance izdavatelja i prilagođenim financijskim pokazatljima za srednjeročni gospodarski nacrt za razdoblje 2005-2006.

Nije prvi put
Ovo nije prvi korak izvan uobičajenih zakona tog trgovačkog lanca. Spar je najavio podizanje tužbe protiv Mercatora zbog nelojalne konkurencije i iako Mercator poriče svaku povezanost s nelojalnim poslovanjem, pitanje je kako će se izvući iz te “sapunice”.
Prema nekim proteklim najavama 2006. godina trebala bi biti prva koju bi Mercator završio u plusu na hrvatskom tržištu, dok je u 2005. godini zabilježen gubitak od čak pola milijarde tolara.
Međutim, pitanje je hoće li zbog ove odluke burze usporiti i samo poslovanje tog slovenskog giganta.
Burza je ovu odluku izdala već 4. listopada prošle godine a Mercator je na nju uložio prigovor kojeg je Agencija za trgovanje vrijednosnim papirima odbila. Tako je Mercator bio prisiljen izjaviti kako će sva pravila burze i Zakona o trgovanju vrijednosnim papirima uz konačnu pravomoćnu odluku organa nadležnih za to područje, biti poštovana.

Mercator najveći investitor u Hrvatskoj

Trgovački lanac Mercator najveći je slovenski investitor u Hrvatskoj, gdje ima 15 centara i još tri koji su u izgradnji. Mercator u Sloveniji drži oko 43,5 posto trgovačkoga tržišta jer uključuje i nedavno preuzetu Eru. Danas je Mercator treći najveći investitor u BiH, a u Beogradu je njihov centar najveća direktna investicija. Cilj im je do 2010. godine dostići 12-postotni tržišni udjel u Hrvatskoj, 10 posto u Srbiji i Crnoj Gori i 5 posto u BiH. Prema prodaji, na prvome mjestu je Ljubljana. Drugo mjesto dijele Zagreb i Beograd, četvrto je Sarajevo itd. Pri dnu su Split i Pula.