Letonska vlada strahuje od novih socijalnih nemira u državi nakon trećega ovogodišnjeg rebalansa proračuna koji bi letonski parlament mogao izglasovati već danas. Iako je glasovanje bilo zakazano za srijedu, čelnici vladajuće koalicije postigli su tijekom vikenda dogovor o smanjenju 11-postotnoga proračunskog deficita u sljedeće tri do četiri godine. Smanjenje proračunskog deficita na željenih 1 posto uvjet je za dobivanje prve tranše pomoći MMF-a i Europske komisije od 1,7 milijardi eura. Ukupna vrijednost zajedničkog zajma MMF-a i EU koji bi letonske javne financije trebao spasiti od sloma iznosi 7,5 milijardi eura.

Proračunska rupa
MMF je još u ožujku zaustavio tranšu od 200 milijuna eura jer parlament nije uspio izglasovati rebalans koji bi bio po volji washingtonskom “financijskom vatrogascu”. Golema budžetska rupa od 500 milijuna lata (712 milijuna eura) trebala bi biti zatvorena pomoću povećanja poreza te rezanja mirovina i plaća u javnim službama. Plaće iz proračuna trebale bi biti smanjene za 20 posto, a mirovine za 10 posto, što će predstavljati novi udar na standard Letonaca. “Ovo je treći rebalans ove godine i građani postaju sve zabrinutiji. Moramo im poslati pozitivan signal da ove godine više neće biti smanjenja standarda”, rekao je za FT letonski premijer Valdis Dombrovskis, koji je tu dužnost preuzeo u ožujku nakon izbijanja nasilnih prosvjeda u Rigi potaknutih ekonomskom krizom koji su doveli do pada tadašnje vlade. “Smirili smo financijsko tržište, a sada nam je najvažniji zadatak očuvati socijalni mir”, dodao je Dombrovskis. Novi socijalni nemiri kojih se pribojava premijer nekad najbrže rastuće europske ekonomije nisu nemogući.

Brzi pad
Letonska ekonomija rasla je između 2004. i 2007. po stopi od 10 posto, dijelom i na krilima najvećega europskog proračunskog deficita. Prelijevanjem krize u tu državu visok rast učinio je pad još bolnijim. Prema prognozama, ove bi godine letonski BDP trebao pasti za čak 18 posto. U protekla dva tjedna pojavile su se špekulacije kako je stabilizacijski program doveden u pitanje i kako će vlada morati devalvirati valutu. Špekulacije su dovele do poremećaja tečaja ostalih istočnoeuropskih valuta, ali i švedske krune i dionica švedskih banaka koje dominiraju letonskim tržištem. Ipak, vijest o konsenzusu vladajuće političke garniture glede novog rebalansa proračuna oporavila je tečaj lata.

Izdvojeno

Podrška Bruxellesa
Premijer Dombrovskis ističe kako je Europska komisija potvrdila da će “stezanje” proračuna za 500 milijuna lata biti dovoljno za nastavak dobivanja međunarodnog zajma u kojem MMF ima glavnu riječ. Tako relizacija tranši sada najviše ovisi o letonskom parlamentu u kojem vladajuća koalicija ima 64 od 100 mjesta.

MMF čeka
Šef MMF-a Dominique Strauss-Kahn također je iz talijanskog Leccea pozdravio napore letonske vlade. “Vlada naporno radi jer su veliki fiskalni rezovi potrebni. Mi ih čekamo”, izjavio je Strauss-Kahn tijekom summita ministara financija G8.