Hrvatska naroda banka (HNB) lani je poslovala je s dobiti većoj od 482 milijuna kuna, 8,5 puta više nego u 2021., pokazuje godišnje izvješće za 2022. Središnja banka ostvarila je 1,23 milijarde kuna neto prihoda, ili 67 posto veći nego godinu ranije, dok su troškovi poslovanja povećani deset posto, na 749,4 milijuna kuna.

Iz HNB-a ističu da su brojne aktivnosti bile povezane s pripremama za zamjenu kune eurom. Uspješno okončanje postupka u najkraćem mogućem roku iznimno je postignuće, a posebice kada se uzme u obzir da je u ključnim fazama postupka Hrvatsku pogodili nekoliko šokova, pandemijska kriza, razorni potresi i globalna inflacija.

Prosječna inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) snažno se povećala, s 2,7 posto u 2021. na 10,7 posto u 2022., najvišu razinu u posljednjih 28 godina. Podaci pokazuju da je inflacija u Hrvatskoj niža nego u državama članicama EU-a koje nisu u europodručju te da su kamatne stope za građane i poduzeća manje, a uvjeti financiranja povoljniji, dodaju iz HNB-a.

“Čekaju nas ozbiljni demografski, klimatski, strukturni, gospodarski i drugi izazovi. Uvođenje eura nije zamjena za reforme ni rješenje svih problema, ali trajno uklanja valutni rizik, olakšava poslovanje poduzeća, ojačava konkurentnost gospodarstva, poboljšava uvjete financiranja za državu, poduzeća i građane te jamči veću otpornost na financijske krize i vanjske šokove.

Članstvo u monetarnoj uniji i sukreiranje politika s 19 zemalja s kojima dijelimo valutu trajno podupire gospodarski rast i povećanje blagostanja građana, čime ubrzava dosezanje standarda razvijenijih država europodručja. A upravo je to i bilo svrha uvođenja eura”, ističe guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.