Početak godine na domaćem tržištu novca protječe u znaku odlične kunske likvidnosti. Tome su osobito pridonijela dva događaja na prijelazu iz prošle u ovu godinu, u kojima je glavnu ulogu imala Hrvatska narodna banka (HNB), a kojima je kunska likvidnost poslovnih banaka povećana za dvije milijarde kuna. Prvi događaj je zadnja prošlogodišnja devizna intervencija HNB-a, a drugi je smanjenje stope obvezne rezerve poslovnih banaka. HNB je u zadnjem lanjskom tjednu poduzela veliku deviznu intervenciju kako bi spriječila izraženije jačanje kune. Tom deviznom intervencijom HNB je od poslovnih banaka otkupila 161,9 milijuna eura, po prosječnom tečaju 7,39 kuna. Time je na tržište plasirala 1,2 milijarde kuna. Ta devizna intervencija HNB-a bila je po ostvarenom prometu najveća od kolovoza 2001. godine (s time da je tada rađena obrnuta strana, tj. HNB je bila prodavala devize).
U prosincu je HNB donijela odluku o smanjenju stope obvezne rezerve sa 18 na 17 posto, a ta odluka počela se primjenjivati 11. siječnja. Poslovnim bankama je sredinom siječnja time “oslobođeno” oko 750 milijuna kuna. HNB je najavila i daljnje smanjenje stope na 16 posto tijekom ove godine.

Pad prinosa na ‘trezorce’
Visoka likvidnost utjecala je na pad prinosa na trezorske zapise (TZ) Ministarstva financija (MF), ali i na manje promete na HNB-ovim obrnutim repoaukcijama trezorskih zapisa Ministarstva financija. Prvi put nakon sedam mjeseci, na drugoj ovogodišnjoj HNB-ovoj obrnutoj repoaukciji, promet se spustio (istina, samo za par milijuna kuna), ispod milijardu kuna, dok je na idućoj bio tek malo veći od milijardu kuna. Važno je pritom spomenuti da je na te zadnje dvije repoaukcije HNB odbila polovicu pristiglih ponuda za upis iako je kamatna stopa ostala na 3,5 posto.
Time HNB stavlja do znanja da na tržištu ima dovoljno kuna i da neće više tako olako udovoljavati cjelokupnoj potražnji poslovnih banaka za posudbom kuna od HNB-a po cijeni od 3,5 posto. Jaka potražnja za trezorskim zapisima – koja je posljedica visoke kunske likvidnosti investitora – srušila je na zadnjoj aukciji prinose na sva tri dospijeća na rekordno niske razine. Prinos na tromjesečni TZ pao je na najnižu razinu od lanjskog svibnja, dok su prinosi na polugodišnji i jednogodišnji TZ pali na najnižu razinu od proljeća 2003. godine. Dodatna kunska likvidnost trebala bi pripomoći nastavku pojačanog zaduženja države na domaćem tržištu, a nauštrb inozemnog zaduživanja. To će osobito doći do izražaja već u prvom ovogodišnjem tromjesečju. Već u veljači može se očekivati nova emisija obveznica na domaćem tržištu, kojom će biti refinanciran inozemni dug.
Krajem siječnja, naime, državi na naplatu stižu anuiteti inozemnog duga po osnovi dolarskih Brady-obveznica. Ukupna vrijednost tih anuiteta je oko 80 milijuna dolara ili gotovo 500 milijuna kuna. U zadnjoj dekadi veljače na naplatu dolaze Samurai-obveznice. One su bile emitirane prije pet godina na japanskom tržištu, a nominirane su u japanskim jenima. Glavnica tog duga je 25 milijardi jena, što s pripadajućim kamatama iznosi oko 1,3 milijarde kuna.
Izvjestan je sljedeći scenarij: MF će emitirati obveznice na domaćem tržištu za koje će dobiti kune; tim kunama kupit će od HNB-a devize te s tim devizama platiti inozemni dug. To znači da će znatna količina kuna završiti u trezoru HNB-a, odnosno biti povučena s tržišta. Odlična kunska likvidnost mogla bi, dakle, već od konca siječnja biti malo stanjena, a ta situacija u veljači bi mogla biti i dodatno potencirana. Isti scenarij primijenjen je krajem 2004. godine. Tada je također dospijevalo 25 milijardi jena Samurai-obveznica. MF je malo prije toga bilo emitiralo (tada 15-godišnje) obveznice na domaćem tržištu. Dijelom prikupljenih kuna od obveznica MF je kupilo devize od HNB-a, te je s tim devizama platilo dug po dospjeloj Samurai-obveznici.

Inflacija ispod 3,5 posto
Ministarstvo financija bi, dakle, u nepunih mjesec dana trebalo od HNB-a kupiti deviza u protuvrijednosti od oko 1,8 milijardi kuna. Pritom, međutim, ne treba očekivati neke bitnije poremećaje kunske likvidnosti na domaćem tržištu jer HNB ima asa u rukavu – repoaukcije. Ako bude potrebno, HNB će ponovo pojačati kratkoročno ubrizgavanje kuna u financijski sustav na repoaukcijama i na taj način amortizirati nestanak kuna do kojeg bi moglo doći radi plaćanja inozemnih dugova Ministarstva financija.
Labaviju monetarnu politiku HNB si lakše može priuštiti u situaciji izostanka jačih inflacijskih pritisaka. Nakon listopadskog četverogodišnjeg maksimuma, godišnja stopa inflacije u zadnja dva lanjska mjeseca je popustila. Nakon što se lani dosta uspješno othrvala cjenovnim pritiscima s naftnih tržišta i ponekom komunalnom poskupljenju, godišnja stopa inflacije bi tijekom ove godine mogla u prosjeku zadržati relativno prihvatljive razine ispod 3,5 posto.
U takvoj situaciji (a u kombinaciji s jakom kunom, koja drži na uzdama uvoznu inflaciju, odnosno cijene uvozne robe, nakon što se one preračunaju u kune) HNB-u je olakšano upravljanje kunskom likvidnošću jer može s manje bojazni odvrnuti pipu kad je riječ o emisiji kuna.
(Mladen Smiljanić, analitičar Zagrebačke banke)

Repoaukcije ‘spas’ u turističkoj sezoni

Malo napetiju situaciju s kunama možemo očekivati na vrhuncu turističke sezone, no HNB-ove repoaukcije tu bi opet trebale odraditi posao. Sve u svemu, u ovoj godini može se očekivati novo smanjenje prosječnih kamatnih stopa, kao i daljnje sužavanje njihovih amplituda. To je, uostalom, i bio jedan od glavnih HNB-ovih motiva za lanjsku inauguraciju novog instrumenta monetarne politike-repoaukcija-koje imaju višestruki pozitivni učinak na domaće financijsko tržište.