Trend laganog proklizavanja kune prema euru, koji traje nešto više od tri mjeseca, početkom ovog tjedna doveo je tečaj sa srpanjskih 7,20 na 7,33 kune za euro.

Prema tumačenjima tržišnih aktera, na putu prema 7,35 u ponedjeljak i utorak tečaju se ispriječila (i) potražnja za devizama od strane Zagrebačke banke u funkciji priprema za isplatu dividende. U toj će operaciji više od 1,1 milijarde kuna strani vlasnici konvertirati u eure. Iako je stigavši na 7,33 nominalni tečaj domaće valute prema euru oslabio samo 2 posto u tri mjeseca, što su pomaci kakvi se kod ‘velikih’ valutnih parova poput eura i dolara često događaju u samo dva-tri dana, kuna je na deviznom tržištu time dosegnula i najnižu točku u proteklih godinu dana.

Kratka uzica
Euro je, naime, više od 7,33 kune (prema srednjem tečaju) posljednji put vrijedio još u lanjskom rujnu. Od jednogodišnje najniže vrijednosti kune prema euru godišnji je maksimum (nešto ispod tečaja od 7,20), kao i tromjesečni, samo 2 posto veći. To samo govori koliko nominalni tečaj ‘pleše na kratkoj uzici’. To mu se ove godine pokazalo i izraženijom karakteristikom nego inače, iako su oscilacije tečaja u nas općenito veoma male. Dovoljno je podsjetiti da se praktički od uvođenja kune raspon najniže i najviše tečajne kote kretao unutar osam posto (od 7,11 do 7,70) odnosno s oko četiri posto otklona od prosjeka. Govoreći pak o rasponima, još potkraj prošle godine analitičari vodećih banaka za ovu su godinu računali s manjim priljevom deviza predviđajući tečaju i razine od 7,45 do čak 7,70.

Zaduženje države
Perspektive im je promijenilo najprije veliko dolarsko zaduženje države koncem 2009. (nakon čega je tečaj skliznuo), a potom i nastavak dosta izdašnog deviznog zaduživanja države i državnih poduzeća tijekom ove godine. Usto, kunska likvidnost cijelo je vrijeme visoka, a potražnja za stranim valutama (bila) je i pod utjecajem smanjenja uvoza i platnobilančnog deficita. Analitičari velikih domaćih banaka pri prognoziranju tečaja za iduću godinu ograđuju se jer još nemaju dovoljno inputa, a i financijska su se tržišta nakon globalne financijske krize pokazala ćudljivijima. No jednoglasni su u ocjeni da će 2011. prosječan tečaj biti nešto viši od 7,27 koliki je očekivani prosjek za ovu godinu. Ovaj su put oprezniji te predviđaju prosjek na razini 7,32 (Zagrebačka, Splitska banka) do 7,34 (Hypo Alpe-Adria), što je tek jedan posto više nego ove godine.

Zaduženje i privatizacija
“Još je dosta nepoznanica, od toga kada će uslijediti novo inozemno zaduženje države (i za koji iznos) do toga hoće li se u 2011. realizirati neki veći privatizacijski projekt”, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke. Ipak, dodaje kako je izgledno da će iduće godine biti nešto manje zaduženja države u stranoj valuti, kao i da će saldo trgovinske i platne bilance biti nešto nepovoljniji.

Ostale valute

Bolni švicarski franak
Iako je kretanje kune u odnosu na euro u posljednjih godinu dana, usprkos slabljenju u posljednje vrijeme, relativno stabilno, volatilnost na svjetskim deviznim tržištima dovela je do velikih pomaka tečaja kune u odnosu na neke druge valute. Tako je, primjerice, u odnosu na Hrvatima posebno bolan švicarski franak kuna oslabila gotovo petnaest posto, sa 4,78 na 5,49 kuna za franak. U odnosu na američki dolar kuna je, pak, oslabila nešto blažih 8,6 posto.

vrhunska prilika

Vrijedna lokacija uz Neretvu traži novog vlasnika, Grad Opuzen objavio natječaj

ubrzana digitalizacija

Bez njih nema ni struje ni interneta: zašto su kabeli postali najvažnija infrastruktura Europe