Ministri financija država članica eurozone trebali su se sastati u ponedjeljak navečer u Bruxellesu kako bi raspravili moguće iduće korake pri umirivanju investitora.

Sastanak je ugovoren na brzinu nakon što je tijekom ponedjeljka postalo jasno da će se zajednički stav vrlo teško pronaći. Nekoliko ministara je u posljednjih nekoliko dana izložilo nekolicinu ideja s namjerom da se pomogne tzv. perifernim državama u borbi sa sve višim troškovima financiranja. Usprkos nedavno dogovorenim mjerama izvanredne pomoći za Irsku, tržište i dalje pokazuje zabrinutost i traže se sve viši prinosi za ulaganje u državne obveznice Portugala, Španjolske i Italije. Među idejama koje su se pojavile najglavnije su bile ona o povećanju iznosa izdvojenog u fond za izvanrednu pomoć sa sadašnjih 440 milijardi eura te ona o stvaranju i izdavanju zajedničke obveznice eurozone. No, njemačka kancelarka Angela Merkel odbila je obje ideje i onu o eurozonskoj obveznici kao i onu o povećanju fonda. “Ne vidim potrebu za povećanjem fonda u ovom trenutku”, izjavila je Merkel nakon sastanka s poljskim premijerom, prenosi Financial Times. Dodala je i da ugovori o eurozoni za sada “ne dozvoljavaju eurozonske obveznice, barem što se nas tiče”.

Njemačkim odbijanjem jedino oružje u borbi s nepovjerenjem investitora ostaje odluka Europske središnje banke (ECB) o kupnji obveznica na otvorenom tržištu. Iako se službeni iznos još uvijek drži na 60 milijardi eura namijenjenih za tu svrhu, poznavaoci tržišta tvrde da ECB na tržištu kupuje i više od toga kako bi spriječio da se u Portugalu i Španjolskoj ponovi scenarij iz Irske i Grčke. I uz sastanak ministara čvrsta odluka o idućim koracima očekuje se tek na sastanku šefova država Europske unije zakazanom za sredinu prosinca. Ideju izdavanja eurozonskih ili čak europskih obveznica (E-bond, Eurobond) obrazložili su u ponedjeljak u Financial Timesu, luksemburški premijer Jean-Claude Juncker i talijanski ministar ekonomije i financija Giulio Tremonti. Juncker je, inače, i službeni predstavnik ministara financija država članica eurozone. Prema njihovom konceptu jedinstvene obveznice izdavala bi Europska agencija za dugove (EDA, European Debt Agency) koja bi nastala na temelju sadašnjeg fonda za izvanrednu pomoć. EDA bi izdavala obveznice dijelom umjesto država članica EU, a u nekim slučajevima čak i u potpunosti umjesto nekih članica za one države kojima je pristup međunarodnim tržištima bitno otežan. Uz to, EDA bi omogućavala i sadašnjim vlasnicima državnih obveznica članica EU konverziju u europske obveznice.