Krhki izgledi za globalno tržište rada, u RH dašak optimizma

Autor: Marija Brnić , 18. siječanj 2022. u 22:01
Foto: Shutterstock

Međunarodna organizacija rada ne očekuje brz oporavak.

Oporavak tržišta rada na globalnoj razini neće se dogoditi ove godine, vjerojatno čak ni iduće. Takav zaključak može se izvući iz najnovije analize Međunarodne organizacije rada (ILO), agencije UN-a, koja procjenjuje da se zbog prolongiranja rješavanja pandemije i broj radnih mjesta neće vratiti na pretpandemijske razine, točnije očekuju da će ih biti manje za 52 milijuna u ovoj, a 27 milijuna u 2023. godinu. ILO je, naime, smanjio svoju raniju prognozu oporavka tržišta rada za ovu godinu, a razlog su posljedice usporenog rješavanja borbe sa sojevima koronavirusa, te njihovog utjecaja na svijet rada i neizvjesnostima koje su one prouzročile na tržištu, zbog čega je ILO oprezan u daljnjim procjenama.

Iako se analitičari ove organizacije pozivaju na očekivanje nastavka oporavka svjetskog gospodarstva i procjene MMF-a da će globalni BDP u ovoj godini porasti za 4,2 posto, navode da je ta prosudba temeljena na širokom obuhvatu različitih dijelova svijeta, te da će se i tržište rada oporavljati na različite načine. Za samu Hrvatsku se u ovoj analizi ne navode pojedinačne procjene, nego je ona “smještena” u regiju razvijenih dijelova Europe, a na tom će se području, uz sjevernoameričko, po njihovim procjenama tržište rada najbrže oporavljati.

52 milijuna

manje radnih mjesta u ovoj godini prognozira ILO zbog prolongiranja pandemije

No, već sad se na tim područjima gospodarstvenici suočavaju s velikim nedostatkom radnika i traže ih upravo s područja na kojima se očekuje daljnje produbljenje krize ili stagnacija na tržištu rada. Već u rujnu prošle godine Europska komisija primijetila je kroničan nedostatak radnika, a procjenjuje se da će 2022. i 2023. u Europskoj uniji otvoriti 3,4 milijuna novih radnih mjesta.

“Ja sam optimist što se tiče Hrvatske. Mi smo prošle godine zabilježili oporavak i već bilježimo otvaranja novih radnih mjesta i zapravo se već suočavamo s nedostatkom radnika u svim djelatnostima”, kaže Davorko Vidović, potpredsjednik Hrvatskog sabora i bivši ministar rada. Pandemija je velika neizvjesnost, a on dodaje i da u svim zemljama ostaje nepoznanica i daljnjeg utjecaja cijene energije na proizvodnju i nove investicije.

činci pandemije se osjećaju na tržištima rada u svim dijelovima svijeta, ali se prema ocjeni ILO-a, primjećuju i razlike između pojedinih regija, koje se reflektiraju i u procjenama daljnjih kretanja. Europska i sjevernoamerička tako pokazuju ohrabrujuće znakove oporavka, dok najnegativnije izglede oporavka imaju Jugoistočna Azija, Latinska Amerika i Karibi. Također se očekuje da će utjecaj krize ostaviti negativnog traga na zapošljavanje žena u narednim godinama. Što se tiče mladih, stalna zatvaranja škola i ustanova za obrazovanje i osposobljavanje imat će dugoročne implikacije, a posebno na one koji nemaju pristup internetu. Naglašava se u izvješću UN-ove agencije i kako je svijet rada bio krhak i prije pandemije, te smo i dalje globalno svjedoci rastuće nejednakosti i siromaštva. Procjena je tako da je već u prvoj godini pandemije u ekstremno siromaštvo upalo još 30 milijuna stanovnika, koji dnevno raspolažu s manje od 1,90 američkih dolara.

Planiranje politika

Ovakve nove prognoze mogu biti od vitalnog značaja za planiranje politika, posebice u zemljama gdje je primjetan velik udjel poslova dogovorenih neformalno, bez čvrstih ugovora. U analizi se navodi i kako su takvi oblici rada prije izbijanja korone bili u laganom opadanju, no s novom krizom ponovno su aktualizirani, pa prijete daljnje neizvjesnosti oko smanjenja zaposlenosti i skraćenja radnog vremena.

“Dvije godine nakon ove krize, izgledi su i dalje krhki, a put oporavka spor i neizvjestan”, neoptimistično kaže glavni direktor ILO-a Guy Ryder. Od mnogih se radnika, kaže šef ILO-a, traži da se prebace na nove vrste poslova, kao primjerice odgovor na dugotrajni pad međunarodnih putovanja i turizma. On vidi već potencijalno trajnu štetu na tržištima rada što prati povećanje siromaštva i nejednakosti.

Razlike u dinamici promjena na tržištu rada i brzini oporavka neće biti vidljive samo po teritorijalnom i kriteriju razvijenosti pojedinih zemalja, nego i po djelatnostima. Zemlje čije gospodarstvo obiluje radno intenzivnim djelatnostima, koje se suočavaju s problemima ovisnosti o potražnji, kao i zemlje ovisne o turizmu izložene su većim neizvjesnostima oporavka.

Promjena trenda

Ono što je posebno istaknuto u ILO-voj analizi i čemu se nastoji pridati velika pozornost zbog daljnjih reperkusija na stanje na tržištu jest rad na određeno vrijeme, a što je upravo i tema koja je trenutno u fokusu u Hrvatskoj. Prije korone primjetan je bio lagani pad takvog oblika zapošljavanja, no s neizvjesnostima taj je oblik postao amortizer kriznih udara na poslovanje, pa su tvrtke posezale za tim oblikom kako bi se i same prilagodile potražnji poslova, a posebice je taj oblik bio tipičan kod malih i start-up poduzeća, koja nemaju dugoročnijih aranžmana. ILO-vi podaci iz 59 zemalja pokazuju da su plaće radnika na određeno vrijeme u pravilu manje 26 posto.

No, ILO upozorava i da je takav oblik zapošljavanja može imati negativne reperkusije za produktivnost gospodarstva, edukaciju i osposobljenost radnika, kao i njihovu socijalnu sigurnost. ILO-vi su podaci i da su stope privremenog zapošljavanja veće u zemlje s niskim i srednjim dohotkom, te čine nešto više od trećine ukupne zaposlenosti, dok su manje izražene u zemljama s visokim dohotkom, oko 15 posto. Hrvatska je jedna od zemalja EU s izraženim učešćem tog oblika zaposlenosti, no on bilježi smanjenje. Davorko Vidović kaže kako je primjetan porast takozvanog platformskog rada, koji se i na razini EU nastoji bolje regulirati i osigurati toj kategoriji zaposlenika bolja socijalna prava. U Hrvatskoj je, prema neslužbenim procjenama oko 40 tisuća radnika u tom statusu, dok ih je na razini EU oko 28 milijuna, s procjenom da će njihov broj dosegnuti 50 milijuna za tri godine.

Komentirajte prvi

New Report

Close