EN DE

Kreditni potencijal HPB-a raste za 4 mlrd. kn

Autor: Jadranka Dozan
26. kolovoz 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Novi kreditni potencijal HPB-u će omogućiti agresivniju borbu za klijente, no konačna poslovna politika ovisi o vlasniku banke, državi

Vladinom odlukom da iz proračuna dokapitalizira Hrvatsku poštansku banku (HPB) za 450 milijuna kuna banka će napokon izaći iz zone rubne adekvatnosti kapitala. Kako je na susretu s nvinarima tim povodom istaknuo Čedo Maletić, predsjednik Uprave HPB-a, s trenutnih 12,2 posto stopa adekvatnosti kapitala porast će na oko 16,5 posto, a time se kreira oko 4 milijarde kuna novog kreditnog potencijala.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

To je važno zbog očekivanog novog kreditnog ciklusa na domaćem bankarskom tržištu i držanja koraka s konkurencijom, kaže Maletić. U tom smislu banka je danas na prekretnici. Bez svježeg kapitala odnosno uz kapitalnu adekvatnost tik iznad minimalne, banka bi bila osuđena na ‘životarenje’ i gubljenje tržišnog udjela unatoč recentnim pozitivnim trendovima poslovanja. No, u srednjoročnom razdoblju, do kraja 2014., čak će i za zadržavanje postojećih pozicija trebati još dokapitalizacije. Banka je stoga državi kao većinskom vlasniku (preko HFP-a, Hrvatske pošte i HZMO-a) predočila nekoliko scenarija razvoja s pratećim kapitalnim zahtjevima. Na vlasniku je koliko ambiciozan rast banke želi, kao i hoće li potreban kapital za to u nekom idućem koraku osigurati kroz javnu ponudu ili ulaskom strateškog partnera. Najavljena dokapitalizacija očekuje se u četvrtom tromjesečju jer za to treba ishoditi i odgovarajuće suglasnosti, a najvjerojatnije je da će se tehnički provesti putem HFP-a. Koliko će se njegov udio pritom povećati ovisi o cijeni upisa novih dionica. Usto, i sadašnjim će se imateljima tzv. hibridnih depozita (ukupno 650 milijuna kuna) ponuditi konverzija u dionice. U Upravi HPB-a smatraju kako je za državu ova dokapitalizacija zapravo dobro ulaganje. Prema polugodišnjoj dobiti banke proizlazi povrat na kapital od 16 posto, što i uz očekivano smanjenje nakon skorog uloga znači dobar povrat.Sve to ne znači da je opcija ulaska EBRD-a u banku otpisana. S njim će se i dalje razgovarati, napominje Maletić. Uprava je sad, međutim, više fokusirana na kamatnu politiku. Zahvaljujući kapitalnom jačanju i povećanju kreditnog potencijala može si priuštiti nešto agresivniji nastup u ponudi kredita. S početkom listopada snizit će kapate za 0,5 do 1,5 postotnih poena, pri čemu će se npr. na stambene kredite za mlade sniziti sa 6,49 na 5,99 posto, a na gotovinske za umirovljenike sa deset na 8,49 posto.Tim promjenama banka će praktički imati najpovoljnije kreditne uvjete. U HPB-u računaju da će im to nešto zakinuti dobit, ali očekuju i osvajanje novih klijenata.

Vladinom odlukom da iz proračuna dokapitalizira Hrvatsku poštansku banku (HPB) za 450 milijuna kuna banka će napokon izaći iz zone rubne adekvatnosti kapitala. Kako je na susretu s nvinarima tim povodom istaknuo Čedo Maletić, predsjednik Uprave HPB-a, s trenutnih 12,2 posto stopa adekvatnosti kapitala porast će na oko 16,5 posto, a time se kreira oko 4 milijarde kuna novog kreditnog potencijala.

To je važno zbog očekivanog novog kreditnog ciklusa na domaćem bankarskom tržištu i držanja koraka s konkurencijom, kaže Maletić. U tom smislu banka je danas na prekretnici. Bez svježeg kapitala odnosno uz kapitalnu adekvatnost tik iznad minimalne, banka bi bila osuđena na ‘životarenje’ i gubljenje tržišnog udjela unatoč recentnim pozitivnim trendovima poslovanja. No, u srednjoročnom razdoblju, do kraja 2014., čak će i za zadržavanje postojećih pozicija trebati još dokapitalizacije. Banka je stoga državi kao većinskom vlasniku (preko HFP-a, Hrvatske pošte i HZMO-a) predočila nekoliko scenarija razvoja s pratećim kapitalnim zahtjevima. Na vlasniku je koliko ambiciozan rast banke želi, kao i hoće li potreban kapital za to u nekom idućem koraku osigurati kroz javnu ponudu ili ulaskom strateškog partnera. Najavljena dokapitalizacija očekuje se u četvrtom tromjesečju jer za to treba ishoditi i odgovarajuće suglasnosti, a najvjerojatnije je da će se tehnički provesti putem HFP-a. Koliko će se njegov udio pritom povećati ovisi o cijeni upisa novih dionica. Usto, i sadašnjim će se imateljima tzv. hibridnih depozita (ukupno 650 milijuna kuna) ponuditi konverzija u dionice. U Upravi HPB-a smatraju kako je za državu ova dokapitalizacija zapravo dobro ulaganje. Prema polugodišnjoj dobiti banke proizlazi povrat na kapital od 16 posto, što i uz očekivano smanjenje nakon skorog uloga znači dobar povrat.Sve to ne znači da je opcija ulaska EBRD-a u banku otpisana. S njim će se i dalje razgovarati, napominje Maletić. Uprava je sad, međutim, više fokusirana na kamatnu politiku. Zahvaljujući kapitalnom jačanju i povećanju kreditnog potencijala može si priuštiti nešto agresivniji nastup u ponudi kredita. S početkom listopada snizit će kapate za 0,5 do 1,5 postotnih poena, pri čemu će se npr. na stambene kredite za mlade sniziti sa 6,49 na 5,99 posto, a na gotovinske za umirovljenike sa deset na 8,49 posto.Tim promjenama banka će praktički imati najpovoljnije kreditne uvjete. U HPB-u računaju da će im to nešto zakinuti dobit, ali očekuju i osvajanje novih klijenata.

Kamatne stope

Jeftiniji stambeni krediti
Na stambene i gotovinske kredite, umirovljeničke te one za zatvaranje obveza od 1. listopada se smanjuju kamatne stope, odlučili su u HPB-u. Odluka se odnosi i na postojeće i na nove kredite.

Niže kamate i na štednju
Usporedno s pojeftinjenjem kredita, građanima HPB uskoro snižava i kamate na depozite koji premašuju 6,2 mlrd. kuna.

Još 500 mil. kuna kredita
Do kraja godine u HPB-u računaju da bi mogli plasirati oko 500 milijuna kuna kredita.

Autor: Jadranka Dozan
26. kolovoz 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati