Ukupni krediti stanovništvu dosegnuli su u Hrvatskoj u ožujku 119,8 milijardi kuna, što je za milijardu kuna više na mjesečnoj razini, dok su na godišnjoj razini porasli već sedmi mjesec zaredom, navodi se u novoj analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).

Postupni oporavak 
U ožujku su krediti stanovništvu porasli za 2,1 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je najbrži rast još od travnja 2012. godine, a to ukazuje na postupni oporavak kreditne aktivnosti. Promatrano prema valutnoj strukturi, u ožujku je nastavljen trend preusmjeravanja kreditnih obveza stanovništva iz valutnih u kunske kredite, što ukazuje na jačanje sklonosti zaduživanja u domaćoj valuti.

Tako je udio kunskih kredita u ukupnim kreditima stanovništvu u ožujku dosegnuo 50 posto, dok je primjerice u ožujku 2012. omjer iznosio 24 naprema 76 posto u korist valutnih kredita. Nominalni iznos kunskih kredita dosegnuo je na kraju ožujka 59 milijardi kuna, čime su nastavljene dvoznamenkaste godišnje stope rasta koje traju od listopada 2015., navode analitičari RBA.

Pad eurskih kredita 
S druge strane, valutni krediti bilježe pad na godišnjoj razini još od 2012. Na kraju ožujka nominalan iznos valutnih kredita iznosio je 60,5 milijardi kuna, što je za za 5,6 milijardi kuna ili 8,5 posto manje nego u istom lanjskom mjesecu. Promatrano prema vrstama kredita odobrenih stanovništvu, najznačajniji udio, od 44 posto, odnosi se na stambene kredite koji su zabilježili rast na godišnjoj razini za 1,6 posto, na 52,6 milijardi kuna.

I unutar ove kategorije kredita u vidljiv je trend promjene valutne strukture. Tako su kunski krediti na kraju ožujka iznosili 14,5 milijardi kuna, što je 29,3 posto više nego godinu dana prije. Gotovinski nenamjenski krediti iznosili su 44,2 milijarde kuna, što je sedam posto više nego godinu dana prije.