EN DE

Krediti s nula posto PBZ-u donijeli čak 35 posto rasta

Autor: Teuta Franjković
02. siječanj 2006. u 06:00
Podijeli članak —

Prva stambena štedionica, Raiffeisen i Wüstenrot u 2006. najviše očekuju od međufinanciranja

Otkad je Privredna banka Zagreb prošle jeseni ponudila štedišama PBZ stambene štedionice jedinstven potrošački kredit bez kamata i naknada, odnosno s eskontnom kamatnom stopom od 0 posto, broj sklopljenih ugovora naglo je porastao. Budući da je ta stambena štedionica ujedno i najmlađa (postoji samo dvije godine), brojčano se brzo približava i mnogo starijim konkurentima. Prema procjenama iz PBZ-a, matična stambena štedionica drži oko 15 posto tržišnog udjela pa dolazimo do podatka da čak oko 80.000 PBZ klijenata štede u drugim stambenim štedionicama. Prema riječima Tomislava Lazarića, člana uprave PBZ-a, na taj je način PBZ konačno otpočeo svoju ofenzivu na tržište radi privlačenja upravo tih klijenata PBZ-a koji štede u drugim stambenim štedionicama, ali i klijenata drugih banaka. Zajedno s njima, očekivanja PBZ-a o minimalno 130.000 novih klijenata prilično su optimistična.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Efektivna stopa
Efektivni kamatnjak jednak nuli odnosi se ipak samo na klijente PBZ stambene štedionice iako to u marketinškim kampanjama nije navedeno. Klijenti će tako kredit moći koristiti na stotinjak prodajnih mjesta koje imaju s bankom sklopljen ugovor što je za banku ipak sigurnije od pravog depozita. Takva efektivna kamatna stopa često i trostruko premašuje nominalnu kamatu jer na nju, osim transakcijskih troškova, može utjecati i potreba za depozitom. Iako se ne ubraja pod stvarne depozite, zalog štednje imao bi takvu ulogu u ovom specifičnom slučaju što se, dakle, ni na koji način ne može usporediti s kreditom koji bi doista bio bez ikakvih kamata i naknada. Postoje, dakako, slučajevi kada bi generalni distributeri ili ovlašteni partneri banaka te pružatelji usluga poput kupovine automobila, subvencionirali dio ili cjekopunu kamatu te čak i cjelokupne troškove klijenta, poput akcije koju je imala Raiffeisen banka, koja je bila najavljivana kao kreditiranje s nula posto kamate, no takvi krediti su rijetki ili vrlo specificirani i neizvedivo ih je provesti bez financiranja od treće strane. Potrošački krediti su pak uvijek slovili kao najskuplji i s najvećim kamatama, stoga je ova akcija PBZ-a ‘probudila’ i moguće klijente ali i konkurente. Potonji su se ipak uplašili za prelazak vlastitih klijenata u PBZ koji je isključivo za tu ‘prigodu’ omogućio svima koji svoju štednju prebace u PBZ stambenu štedionicu neplaćanje ulaznih naknada do kraja ove godine.

Otkad je Privredna banka Zagreb prošle jeseni ponudila štedišama PBZ stambene štedionice jedinstven potrošački kredit bez kamata i naknada, odnosno s eskontnom kamatnom stopom od 0 posto, broj sklopljenih ugovora naglo je porastao. Budući da je ta stambena štedionica ujedno i najmlađa (postoji samo dvije godine), brojčano se brzo približava i mnogo starijim konkurentima. Prema procjenama iz PBZ-a, matična stambena štedionica drži oko 15 posto tržišnog udjela pa dolazimo do podatka da čak oko 80.000 PBZ klijenata štede u drugim stambenim štedionicama. Prema riječima Tomislava Lazarića, člana uprave PBZ-a, na taj je način PBZ konačno otpočeo svoju ofenzivu na tržište radi privlačenja upravo tih klijenata PBZ-a koji štede u drugim stambenim štedionicama, ali i klijenata drugih banaka. Zajedno s njima, očekivanja PBZ-a o minimalno 130.000 novih klijenata prilično su optimistična.

Efektivna stopa
Efektivni kamatnjak jednak nuli odnosi se ipak samo na klijente PBZ stambene štedionice iako to u marketinškim kampanjama nije navedeno. Klijenti će tako kredit moći koristiti na stotinjak prodajnih mjesta koje imaju s bankom sklopljen ugovor što je za banku ipak sigurnije od pravog depozita. Takva efektivna kamatna stopa često i trostruko premašuje nominalnu kamatu jer na nju, osim transakcijskih troškova, može utjecati i potreba za depozitom. Iako se ne ubraja pod stvarne depozite, zalog štednje imao bi takvu ulogu u ovom specifičnom slučaju što se, dakle, ni na koji način ne može usporediti s kreditom koji bi doista bio bez ikakvih kamata i naknada. Postoje, dakako, slučajevi kada bi generalni distributeri ili ovlašteni partneri banaka te pružatelji usluga poput kupovine automobila, subvencionirali dio ili cjekopunu kamatu te čak i cjelokupne troškove klijenta, poput akcije koju je imala Raiffeisen banka, koja je bila najavljivana kao kreditiranje s nula posto kamate, no takvi krediti su rijetki ili vrlo specificirani i neizvedivo ih je provesti bez financiranja od treće strane. Potrošački krediti su pak uvijek slovili kao najskuplji i s najvećim kamatama, stoga je ova akcija PBZ-a ‘probudila’ i moguće klijente ali i konkurente. Potonji su se ipak uplašili za prelazak vlastitih klijenata u PBZ koji je isključivo za tu ‘prigodu’ omogućio svima koji svoju štednju prebace u PBZ stambenu štedionicu neplaćanje ulaznih naknada do kraja ove godine.

Međufinanciranje
U Wustenrot stambenoj štedionici ove je godine zabilježeno oko 22.300 novosklopljenih ugovora od ukupno njih 143.358 tisuća. Smatraju kako će štediše čiji broj svakim danom sve više raste ipak znati prepoznati trajne vrijednosti i kvalitetu usluga. Oni su se, uz Raiffeisen i Prvu stambenu štedionicu nedavno odlučili i za međufinanciranje odnosno pomoć štediši da dobije kredit bez čekanja da prođe najkraći rok štednje, što PBZ još nije uvela. Iz PSŠ, čiji tržišni udio zauzima 39 posto, upozoravaju, kako svako razvrgavanje ugovora da bi se prešlo u drugu stambenu štedionicu povlači i određene nepogodnosti. U PBZ stambenoj štedionici u 2 godine postojanja potpisano je više od 76.500 stambenih ugovora ukupne ugovorene svote veće od 680 milijuna eura te je prikupljeno oko 530 milijuna kuna depozita.

Manje traženih podataka olakšava dobivanje kredita

Neki brojčani porast klijenata vide i u prihodno- rashodnim podacima kojih je svakim danom sve više, a bankari ih opravdavaju prilagođavanjem Baselu II te prebacivanjem rizika na tražitelja kredita. U bankama poput Erste & Steiermärkische ili pak Zagrebačkoj banci ti podaci uključuju profite od vrijednosnih papira, primanja svih članova domaćinstva, limite po karticama, invalidnine i slično, dok u PBZ pitanja uglavnom baziraju na ključnim financijskim referencama, no i to će se uskoro, promijeniti kako bi bilo u skladu s Baselom II.

Autor: Teuta Franjković
02. siječanj 2006. u 06:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close