Ukupni krediti stanovništvu na kraju srpnja iznosili su 135 milijardi kuna, najviše od ožujka ove godine, čime je nastavljen njihov rast i na mjesečnoj i godišnjoj razini. Naime, u odnosu na lipanj veći su za 0,3 posto, a u odnosu na prošlogodišnji srpanj za 4,1 posto, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB). Promatrano prema valutnoj strukturi, navode analitičari Raiffeisen banke (RBA), vidljiv je trend preusmjeravanja obveza iz valutnih u kunske što odražava izraženiju sklonost zaduživanja u domaćoj valuti, čemu zasigurno u prilog ide i razdoblje niskih kamatnih stopa. Tako je udio kunskih kredita od 55 posto u posljednjih godinu dana narastao za oko jedan postotni bod.

Naime, stanje kunskih kredita nastavilo se povećavati i na mjesečnoj i na godišnjoj razini pri čemu je njihova vrijednost premašila 74 milijarde kuna, što je na mjesečnoj razini rast za jedan posto, a na godišnjoj 6,9 posto. Prema vrstama kredita, najznačajniji udio od više od 44 posto odnosi se na stambene kredite koji su iznosili 59,8 milijardi kuna, uz mjesečni rast od 0,6 posto te godišnju stopu rasta od 8,8 posto. Time su pozitivne godišnje stope rasta te vrste kredita nastavljene, a traju od studenog 2017. godine, napominju analitičari RBA banke. Gotovinski nenamjenski krediti s udjelom od 39,1 posto u srpnju su uz godišnji rast od 2,7 posto premašili 52,8 milijarde kuna.

Iako pozitivne godišnje stope rasta kredita upućuju na oporavak kreditne aktivnosti stanovništva koji je svakako podržan i padom kamatnih stopa, prema očekivanjima analitičara taj bi rast u sljedećim mjesecima trebao biti umjeren, osobito uzimajući u obzir odmrzavanje kreditnih obveza, ukidanje moratorija te revizije minusa po tekućim računima.