Vrijednost ukupnih kredita stanovništvu krajem veljače iznosila je 116,38 milijardi kuna, što je za 3,4 milijarde kuna ili 2,9 posto manje nego godinu dana prije, čime je nastavljen višegodišnji trend nominalnog razduživanja sektora stanovništva, navodi se u analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).

Većina i dalje u euru

“Godišnji pad plasmana u veljači i dalje odražava otpis dijela kredita stanovništva indeksiranih za švicarski franak, prodaju loših plasmana banaka, koje su se prema podacima središnje banke intenzivirale prošle godine, te naposljetku jačanje kune u odnosu na euro”, poručuju analitičari u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).

Naime, unatoč i dalje prisutnom smanjenju udjela deviznih kredita i kredita vezanih uz valutnu klauzulu uz euro, još uvijek većinu – odnosno 57 posto ukupnih kredita – čine upravo devizni krediti i krediti vezani valutnom klauzulom uz euro. “Stoga je jačanje kune u odnosu na euro od preko 2,4 posto u odnosu na kraj veljače 2016. pridonijelo smanjenju kunske protuvrijednosti plasmana vezanih za euro”, navodi se u analizi.

Kuna sve atraktivnija

Iz RBA napominju kako je smanjenje izloženosti prema valutnom riziku zasigurno i posljedica veće osviještenosti stanovništva glede mogućih rizika, ali i pada pasivnih kamatnih stopa na kunu koja postaje atraktivnija potencijalnim primateljima kredita. Povećanje udjela kunskih kredita ne iznenađuje ni ukoliko se promotri struktura kredita prema namjeni. Naime, jedina kategorija kredita stanovništvu koja kontinuirano bilježi godišnje stope rasta nominalne vrijednosti gotovinski su nenamjenski krediti koji su uz blagi mjesečni rast od 0,2 posto krajem veljače iznosili 40,7 milijarde kuna, čineći tako 35 posto ukupnih plasmana sektoru stanovništva.