Gospodarska aktivnost u posljednjem lanjskom tromjesečju u odnosu na isto razdoblje godinu prije bila je više-manje stagnantna, procjenjuju analitičari vodećih banaka dan uoči objave prve procjene o BDP-u koju danas objavljuje Državni zavod za statistiku. Slična su očekivanja i na razini cijele 2011. godine: minimalan realni rast BDP-a od oko 0,2 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Ukratko, “kretanja u ekonomiji 2011. teško je okarakterizirati kao oporavak, tim više što dosta toga upućuje da je ove godine ponovno izgledan pad, smatra Zrinka Živković Matijević iz Raiffeisen banke, a slična su i očekivanja Zdeslava Šantića, glavnog ekonomista SG Splitske banke. Takva predviđanja potaknuta su, među ostalim, smanjenim prognozama za europsko gospodarstvo za koje postoje naznake da je opet na pragu recesije, a to utječe i na pad inozemne potražnje u domaćem gospodarstvu. Prve signale ekonomskih kretanja na samom početku ove godine državni statističari će ponuditi već ovih dana. U u idućih tjedan dana, naime, slijede objave siječanjske robne razmjene (već danas) i podataka o industrijskoj proizvodnji (četvrtak), a idući utorak pokazat će se i kakav je ovogodišnji siječanj bio za trgovinu na malo. U posljednjem lanjskom kvartalu, kaže Šantić, osobna je potrošnja realno očito bila na približno istoj razini kao godinu prije, a poput Hypova glavnog ekonomista Hrvoja Stojića ističe i da je pokrivenost uvoza izvozom bila blago nepovoljnija. Na razini cijele prošle godine doprinos neto izvoza robe i usluga BDP-u je bio blago pozitivan (solidna turistička sezona), a skroman rast i time pozitivan doprinos BDP-u imala je i osobna potrošnja, procjenjuju ti ekonomisti. Nasuprot tome, kod kapitalnih investicija slažu se oko toga da su i lani osjetno pale; prema Šantiću oko 7,5 posto, a prema Ž. Matijević nešto manje jer je očito računala s uobičajenim ‘sindromom izbora’ u segmentu državnih investicija. Investicije su, ističe, i lani bile u relativno dubokoj recesiji. U RBA-u računaju da su pale oko 6,5 posto. Stagnantna obilježja potrošnje kućanstava, prema ocjenama analitičara, bit će prisutna i ove godine. Iako je dojam da je ona blizu nekog minimuma, kretanja na tržištu rada (pad zaposlenosti i rast broja nezaposlenih) i njihov utjecaj na raspoloživi dohodak kućanstava zacijelo će biti izvor dodatnih pritisaka na potrošnju. I u Vladinim projekcijama BDP-a za ovu godinu potrošnja kućanstava ne vidi se kao oslonac rasta već su to u prvom redu investicije. No, Matijević ističe da se kod investicija (čiji je fokus na energetici) pritom nameće pitanje njihove strukture tj. udjela uvozne komponente.