Tražeći zainteresirane sudionike, organizatori specijaliziranih konferencija često označavaju takve događaje, koji podrazumijevaju sudjelovanje slavnih bankara i raznih policy-makera, “prilikom za intimnu konverzaciju”. To se baš ne može reći za pojavljivanje videolinkom, putem kojega se sudionicima jedne takve konferencije protekloga tjedna ukazao kontroverzni Alan Greenspan, uknjiživši pritom, ako je vjerovati dobro upućenim izvorima, pristojnih 150.000 dolara za svoj nastup. No važno je da je forma na neki način zadovoljena.

INA na udaru
Međutim, u ovom su konkretnom slučaju privatni razgovori vrlo brzo postali javni, a na bilješke pasivnih promatrača vrlo tražena roba ili čak argumentacija za masovnu likvidaciju koja je donijela popriličan kaos na financijskim tržištima diljem svijeta. Temeljen prije svega na nespretnoj formulaciji kojom se brojnim promatračima recesija američkog gospodarstva u drugoj polovici godine, suprotno više-manje umirujućim procjenama predstavnika FED-a, jednostavno učinila neminovnom. To je, po svemu sudeći, pravi razlog produžene rasprodaje kojom, suprotno uobičajenoj praksi, a s obzirom na epicentar potresa, nisu stradala samo tržišta u razvoju, već i brojne burze u razvijenim zemljama, bilježeći poveće gubitke. Štoviše, višednevna korekcija gurnula je brojne burzovne indekse na negativan teritorij u odnosu na početak godine, izbrisavši u potpunosti napredovanje iz siječnja i veljače, ostvareno na krilima svježih vijesti u segmentu spajanja i akvizicija te sasvim solidne sezone objavljivanja poslovnih rezultata. Korekcije nije bilo pošteđeno ni domaće tržište kapitala, opovrgavajući tek u manjoj mjeri tezu o izoliranosti na eksterne šokove, ponajprije zbog pomanjkanja znatnije aktivnosti inozemnih investitora. Konkretizacijom pesimizma potonjih vjerojatno je stradala Ina, i to zbog dual listinga (u Zagrebu i Londonu), premda je pritom nemoguće utvrditi koliko je zapravo u prošlotjednoj epizodi utjecala ključna psihološka razina od 3000 kuna koja je i prije pojedine investitore činila nervoznima. Zbog toga je tjedni pad cijene od 3,8 posto pogrešno pripisati isključivo panici uvezenoj iz inozemstva. Doduše, nema nikakve sumnje kako su zbivanja na globalnoj razini i domaće ulagače učinila doista nešto nervoznijima, no konačan bi rezultat zasigurno trebao ulijevati povjerenje optimistima. U skupini od dvadesetak burzovnih indeksa koji pokrivaju prilično široko geografsko područje pad vrijednosti tandema domaćih burzovnih indeksa doista se može smatrati sasvim podnošljivim. Naravno stvari su se činile bitno drukčijima u prvoj polovici tjedna kada je tržište obilježila dominacija prodavatelja, no impresivan obujam trgovine evidentno ukazuje na jednako tako uvjerljivu inicijativu optimista koja je u brojnim slučajevima uspješno neutralizirala početne gubitke. Uostalom taktika kojom su ulagači diljem svijeta panično napuštali dionice, okomivši se najprije na istaknute dobitnike, u Hrvatskoj također nije došla do izražaja.

To potvrđuje primjerice skupina hi-profile građevinskih dionica koje su u najgorem slučaju bilježile tek skroman pad cijene, a pojedina izdanja poput Dalekovoda ili Industrogradnje domogla su se svježih rekorda, kao i Končar (KOEI-R-A) ili pak posljednjih dana iznimno popularne Atlas nekretnine (ATLN-R-A), čije su dionice ostvarile tjedni rast od čak 34,5 posto. Po nekakvoj logici upravo su ta izdanja trebala figurirati kao primarne mete likvidacije, no konačan rezultat ne odaje nikakve znakove panike, čak i kad uzmemo u obzir primjerice nešto izraženije gubitke turističkog sektora. Pritom svakako valja imati na umu intenzitet pozitivnog trenda pored kojeg se prošlotjedna korekcija doista doima podnošljivom ako ne i posve irelevantnom. Međutim, sve izrečeno ipak ne može biti jamstvo da se slične epizode u skoroj budućnosti neće ponoviti ako ništa drugo, a ono zbog ponekad i vrlo upitne podrške fundamenata koji ne opravdavaju u potpunosti cijene domaćih dionica.

Crobex odmah iza Kine
To pak uvelike podsjeća na Kinu, također zatvoreno tržište kapitala gdje ni vrlo intenzivna korekcija nije ublažila zabrinutost analitičara, ostavljajući mogućnost reprize prošlotjednog scenarija i novog vala masovnog izvlačenja profita. Uzgred rečeno, kineski Shanghai B indeks uvjerljivo vodi na spomenutoj ljestvici dvadesetak burzovnih indeksa prema kriteriju rasta od početka godine. No što je za domaće ulagače mnogo važnije, prvi mu je pratitelj zagrebački CROBEX, koji i nakon korekcije bilježi visokih 21 posto rasta (u svega dva mjeseca). Ta činjenica trebala bi izazvati barem malu nelagodu.

Tržištima u razvoju ‘prijeti’ rast bez fundamenata

Scenarij recesije, i analogno tome, mogućnost formiranja dugoročno negativnog trenda na tržištu kapitala logika je koja stoji iza sveopće panike na zapadu Starog kontinenta te na Wall Streetu, a nikako problem prenapregnutih valuacija. Međutim, na tržištima u razvoju logika je posve drukčija, a problem pomanjkanja fundamentalnih temelja dramatičnog rasta u prvom planu zbog čega je, po mnogima, bio samo upitan tajming intenzivnije korekcije. Time su se još jedanput potvrdile prognoze uglednog Marca Fabera, koji je ne tako davno prilično glasno savjetovao investitorima da se maknu s tržišta u razvoju, smatrajući ih jednostavno preskupima. Ili slikovito rečeno, tempiranom bombom razorne moći. Faber nikako nije mogao predvidjeti koincidenciju rasprostranjenog izvlačenja profita i recentnih izjava Alana Greenspana, koja se pokazala ubitačnom kombinacijom.

izravan kontakt

Povratak sajmova mijenja pravila igre u industriji namještaja

Energetska samodostatnost

Zarađujte na vlastitoj energiji: Nova platforma osvaja tržište