Podaci pokazuju da su središnje i istočne zemlje EU-a zabilježile visoke stope rasta između 2012. i 2022.
Tijekom desetljeća od 2012. – 2022. prosječan broj porastao je za 14,3 posto, odnosno s 490 na 560 osobnih automobila na 1000 stanovnika.
Najviše automobila je u Italiji sa 684 osobna automobila na 1000 stanovnika, a slijede je Luksemburg (678), Finska (661) i Cipar (658). S druge strane, Latvija je imala najnižu stopu s 414 osobnih automobila na 1000 stanovnika, a slijede je Rumunjska (417) i Mađarska (424).
Tijekom desetljeća od 2012. – 2022. prosječan broj porastao je za 14,3 posto, odnosno s 490 na 560 osobnih automobila na 1000 stanovnika.
Najviše automobila je u Italiji sa 684 osobna automobila na 1000 stanovnika, a slijede je Luksemburg (678), Finska (661) i Cipar (658). S druge strane, Latvija je imala najnižu stopu s 414 osobnih automobila na 1000 stanovnika, a slijede je Rumunjska (417) i Mađarska (424).
Podaci pokazuju da su središnje i istočne zemlje EU-a zabilježile visoke stope rasta između 2012. i 2022. Među zemljama EU-a Rumunjska je zabilježila najveći rast u broju osobnih automobila na 1000 stanovnika (+86,2 posto; +193), a slijedi je Hrvatska (+44,8 posto; +152), Mađarska (+40,9posto; +123), Slovačka (+40,1posto; +135) i Estonija (+39,7posto; +181).
Ove informacija dolaze iz podataka o prometnoj statistici koje je objavio Eurostat.
Godine 2022. prosječan broj cestovnih tegljača na koje su priključene poluprikolice na 1000 stanovnika u EU-a iznosio je 4,8, što je povećanje od 45,2 posto od 2012. do 2022. (s 3,3 na 4,8), što pak odražava visok rast cestovnog prijevoza tereta.
Gledajući broj tegljača na 1000 stanovnika, Baltik i neke središnje i istočne članice EU-a dominirale su 2022. Najviše stope zabilježene su u Litvi (u prosjeku 17,3 tegljača na 1000 stanovnika), a slijedi je Poljska (12,9). ), Estonija (9,5), Mađarska (9,3) i Rumunjska (8,8). Na drugom kraju spektra bile su Češka (0,3), Švedska (0,9), Austrija i Malta (obje 2,2), Cipar i Grčka (obje 2,3). Niske stope motorizacije na Cipru i Malti mogu se objasniti zemljopisnim položajem njihovih otoka i posljedičnim ograničenjima za cestovni prijevoz na velike udaljenosti.
Od 2012. do 2022. tri zemlje više su nego udvostručile svoju stopu motorizacije kad su u pitanju cestovni tegljači: Rumunjska (+127,4 posto), Hrvatska (+121,5 posto) i, s relativno visokom stopom već 2012., Litva (+101,8 posto). Daljnje visoke stope rasta zabilježene su u Poljskoj (91,2 posto) i Sloveniji (82,9 posto).
Značajan pad stope motorizacije cestovnih tegljača između 2012. i 2022. zabilježen je u Češkoj (-61,9 posto). Pad je bio manje izražen u Luksemburgu (-15,4 posto) i Malti (-13,0 posto).
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu