Izravno trgovanje devizama koje je hrvatskim građanima do sada bilo zabranjeno i nedostupno, čini se ima zeleno svjetlo. U medijima su se ovih dana počeli objavljivati oglasi u kojima se građane poziva da počnu trgovati devizama na deviznom tržištu.

Kako stoji u oglasu kojim se reklamira tvrtka Admiral markets, Vladinom uredbom s kraja prosinca ukida se stavka Zakona o deviznom poslovanju kojom je “rezidentima, osim bankama, zabranjeno obavljati kupoprodaje deviza u inozemstvu.” No, iako se na deviznom tržištu može u kratkom vremenu jako dobro zaraditi, to je ipak visoko rizično tržište gdje dvije trećine ljudi izgubi svoj novac, bilo zbog neznanja ili bilo zbog nemara, a ponekad i zbog prijevara. Ako se uzme u obzir da je čar trgovanja na tom tržištu u tome što je nedovoljno regulirano, barem tako kažu inozemni “traderi” koji se time bave svakodnevno, dodatna opasnost vreba hrvatske građane koji se odluče na to jer nereguliranost u Hrvatskoj ima i dodatnu dimenziju. Naime, od tri institucije koje smo kontaktirali – Hrvatsku narodnu banku (HNB), Hanfu i Ministarstvo financija, nismo dobili konkretan odgovor je li trgovanje devizama za građane uopće dozvoljeno. Hanfa se poziva na Zakon o tržištu kapitala i kaže kako prema tom zakonu nije nadležna za reguliranje trgovanja devizama. “Kako bi se utvrdilo postoji li nadležnost Hanfe u slučajevima pružanja usluga trgovanja valutama na međunarodnom tržištu, potrebno je utvrditi jesu li to financijski instrumenti u smislu ZTK”, poručuju.

Obzirom da je na deviznom tržištu najčešća i uobičajena transakcija spot (trenutna) transakcija, odnosno transakcija u kojoj se određena količina jedne valute kupi ili proda za određenu količinu valute po tržišnoj cijeni na nekom, uglavnom OTC tržištu, s rokom namire od dva radna dana, to nije u njihovoj nadležnosti. “Tako opisani ugovori nisu financijski instrument u smislu MiFID direktive, niti u smislu ZTK”, kažu u Hanfi i zaključuju kako osobe koje bi pružale usluge posredovanja u trgovini na deviznom tržištu investitorima na području Hrvatske ne bi bile subjekt nadzora u smislu Zakona o tržištu kapitala. No, Hanfa zaboravlja na zakon o samoj sebi. U članku 14. Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga stoji kako će Agencija, između ostalog, “upoznavati javnost s ulogom i načinom funkcioniranja financijskog sustava, uključujući razvijanje svijesti o koristima i rizicima koji su povezani s različitim vrstama ulaganja i financijskih poslova”. Upoznavanje javnosti s opasnostima i rizicima trgovanja devizama, prema tumačenju Hanfe, očito ne spada u njenu nadležnost. U HNB-u ističu kako rezidenti mogu slobodno obavljati kupoprodaju deviza u inozemstvu kod nerezidenata koji u skladu s propisima određene zemlje mogu obavljati takve poslove. Objašnjavaju kako je propisano da u Hrvatskoj kupoprodaju stranih sredstava plaćanja rezidenti obavljaju u bankama, iz čega proizlazi da ne mogu participirati na deviznom tržištu u Hrvatskoj u izravnom odnosu s drugim rezidentima. “Iznimno je dopušteno fizičkim osobama da stranu gotovinu kupuju i prodaju ovlaštenim mjenjačima, dok je zabranjena kupnja i prodaja strane gotovine kod ovlaštenih mjenjača”, objašnjavaju iz HNB-a. Iako smo upit Ministarstvu financija, gdje bi Financijski inspektorat trebao biti nadležan za društva koja reklamiraju trgovanje na devizniom tržištu, poslali prije nešto više od dva tjedna, još uvijek nismo dobili odgovor.