Prvi put od 2010. godine svjetske brodarske kompanije bi mogle ostvariti pozitivne rezultate.

Prema analizi ACM Shipping Groupa, promet triju najvećih brodara za rasuti teret trebao bi porasti deset posto na rekordnih 2,91 milijardu tona u idućoj godini. Brodarska industrija izlazi i najveće ikada zabilježene zasićenosti nakon što su rekordne stope prije pet godina potaknule vlasnike da naručuju sve više brodova. Naime, od tada su svjetska brodogradilišta izradila 4300 brodova, čija je ukupna dužina, kada bi se poredali jedna iza drugoga, bila oko 918 kilometara. Narudžbe novih brodova sada opadaju s obzirom na to da su zarade brodara potonule 84 posto od 2008. godine. "Počinjemo vidjet put ka oporavku. Flota brodova koja se koristi sve je manja što se odražava na rast dobiti", izjavio je za Bloomberg Erik Folkeson, analitičar Swedbank First Securitiesa.

Takav optimizam analitičari temelje na Baltic Dry Indeksu koji je ove godine gotovo utrostručio svoju vrijednost. Taj je indeks važan investitorima u brodarski sektor jer pokazuje troškove prijevoza brodova odnosno kretanje cijena vozarina. Očekivane stope rasta svjetskih brodara ovise o Kini jer ta država uvozi 38 posto svjetske količine željezne rudače, ugljena i žitarica. Japan koji je druga po veličini svjetska destinacija za teretne brodove, "zaslužna je za 13 posto svjetske potražnje tereta.

Kinesko gospodarstvo, koje vrijedi 8,23 bilijuna dolara, u idućoj bi godini trebalo rasti 7,4 posto što je najslabiji rezultat u posljednje 23 godine, piše Bloomberg. A taj je rast gotovo tri puta veći od svjetskog prosjeka. S druge strane, Japansko gospodarstvo usporit će na 1,55 posto u idućoj godini sa ovogodišnjih 1,9  posto. Stoga, prijevoz ugljena bi u idućoj godini trebao skočiti 13 posto na 1,3 milijarde tona, željezna rudača devet posto na 1,19 milijardi tona, a žitarice 3,8 posto na 419 milijuna kuna. Možda i hrvatski brodari uspiju iduće godine uzeti mali dio tog kolača.