Tržište podcjenjuje snagu kineske i indijske potražnje za zlatom, ocjenjuju analitičari austrijske Erste Group u svojoj posljednjoj analizi cijene najplemenitijeg metala.

Kako navode, većina azijskih država mnogo je sklonija zlatu od industrijaliziranih zemalja Zapada. Tako je tijekom prošle godine 53 posto globalne potražnje za zlatom došlo iz dvije najveće azijske države – Kine i Indije. "Ovaj tradicionalni visoki afinitet prema zlatu kombiniran s rastućim prosperitetom vjerojatno će pružiti podršku potražnji na duži rok", navode analitičari Erstea. No, žudnja za zlatom nije samo specifičnost Kineza i Indijaca, već i rastućih država općenito. Tu tezu potvrđuje podatak iz analize prema kojem su rastuće ekonomije već danas među 20 najvećih kupaca zlata na svijetu, gledano po glavi stanovnika.

Podatak je još frapantniji ako se zna da im je kupovna moć značajno manja nego u razvijenim gospodarstvima. Cijena zlata posljednjih je godina značajno potonula, pa je s gotovo 1800 dolara za uncu tijekom 2011. pala na sadašnjih 1173 dolara. Pad cijene posebno su osjetili burzovno utrživi fondovi (ETF) koji prate cijenu zlata, a koji su svjedočili golemim odljevima tijekom 2013. i 2014. godine. No, slika se danas mijenja, pa su u prvom tromjesečju zabilježeni prvi neto priljevi u "zlatne" ETF-ove, tvrde analitičari.

Međutim, Ersteov analitičar Hans Engel upozorava na znakovitu divergenciju u cijeni zlata izraženoj u dolaru te u drugim valutama. Dok je tijekom prošle godine cijena u dolaru padala, rasla je, recimo, u euru, i to za 12 posto. Tijekom ove godine cijena zlata izražena u euru ojačala je gotovo osam posto. U takvim okolnostima analitičari tvrde da su tek umjereno optimistični u vezi cijene zlata tijekom sljedećih godinu dana. Njihova tehnička analiza pokazuje kako višegodišnja niska cjenovna razina izražena u američkom dolaru  nije iscrpljena i da je padajući trend i dalje na snazi.

U sljedećih 12 mjeseci predviđaju da bi se cijena trebala kretati između 1200 i 1250 dolara za uncu, 6,5 posto više od sadašnje cijene. Također investitorima savjetuju da manjom izloženošću zlatu smanje volatilnost svojih portfelja. Iako priznaju činjenicu da rastuće dioničko tržište, posebno u SAD-u, do sada nije išlo na ruku zlatu, izloženost između pet i 10 posto portfelja i dalje je preporučljiva, kažu u Ersteu.