U petak bi se trebala održati radna sjednica vlade na kojoj bi se trebalo odlučiti o prijedlogu belgijskoga KBC-a da poveća svoj udio u Novoj Ljubljanskoj banci (NLB) na 51 posto. Belgijska financijska grupacija je već nekoliko godina vlasnica 34 posto dionica NLB-a koje je 2002. kupila za 435 milijuna eura. Sada KBC u skladu s planovima o proširenju poslovanja na cijelu regiju, osobito na zemlje poput Hrvatske, BiH i Srbije, pokušava doći do većinskog udjela. Na nedavnoj konfereciji za novinare potpredsjednik KBC-a i član nadzornog odbora NLB-a Andre Bergen izjavio je da moguće povećanje udjela ne bi utjecalo na slovensko vlasništvo banke. KBC je prilikom sklapanja ugovora sa slovenskom vladom pri ulasku u Novu Ljubljansku banku naglasio opciju prema kojoj može povećavati svoj vlasnički udio, ali su mišljenja o tome u Sloveniji podijeljena jer se dobar dio javnosti protivi prodaji banaka stranim vlasnicima. Sadašnja vlada je tako najavila nastavak privatizacije u bankarstvu, ali razmišlja o formuli po kojoj bi u Novoj Ljubljanskoj banci zadržala 50 posto plus jednu dionicu te bi na taj način banka ipak ostala u državnom vlasništvu.

Regionalna banka
S druge strane, predsjednik države Janez Drnovšek izjavio je početkom mjeseca za slovenski radio da je sadašnja vlasnička struktura u Ljubljanskoj banci optimalna i da želi da se i dalje zadrži. Od osnovne je važnosti da NLB u tom slučaju postane regionalna banka KBC-a za područje Balkana u kojoj bi slovenska vlada mogla održati svoj utjecaj. Iako će zadnju riječ o ovoj odluci imati upravo vlada, neki analitičari tu mogućnost smatraju jednim od najboljih rješenja za NLB.
“Ako KBC ne uspije povećati svoj udio u vlasništu, ne mogu sa sigurnošću predvidjeti daljnje poteze”, izjavio je Bergen. Taj se potez tumači kao želja KBC-a da se preko NLB-a proširi i na područje Hrvatske. Upravo zato iz KBC-a nude pomoć struke u rješavanju spora “stare devizne štednje” s hrvatskim štedišama iako će, kako izjavljuju, “glavnu riječ prepustiti vladama obiju zemalja jer to je prije svega političko pitanje”.
U slovenskom MVP-u tvrde da je slovenskim bankama zbog neriješenog pitanja hrvatskih štediša onemogućeno poslovanje na hrvatskom financijskom tržištu što je u suprotnosti s europskim acquisom koji će Hrvatska morati preuzeti. Pritom se zaboravlja činjenica da je Slovenija zabranila tuženje Ljubljanske banke sudu što je jedno od osnovnih prava zajamčenih zakonom.

Širenje u hrvatskoj
Podsjetimo, ustavnim zakonom iz 1994. Slovenija je osnovala Novu ljubljansku banku na koju je prebacila aktivu dok je “staroj” Ljubljanskoj banci prenijela sva dugovanja. Nova Ljubljanska banka je u međuvremenu privatizirana od KBC-a te je u više navrata tražila od Hrvatske Narodne banke dopuštenje za otvaranje svojih poslovnica u Hrvatskoj. Kako je bilo realno za očekivati, upravo zbog navedenog duga hrvatskim štedišama HNB je u više navrata odbio takvu mogućnost sve dok se dugovanja ne vrate.
I dok politička situacija među dvjema zemljama zaoštrava, KBC se nada kako će već sljedeće godine moći pridonijeti uspješnom poslovanju i razmiricama te razrješavanju dugovanja. “KBC se zalaže za mirno rješenje pregovora između dviju zemalja te optimalnom rješenju kojem će pomoći koliko god bude mogao”, izjavili su Belgijci.
KBC je u posljednje vrijeme pojačao svoj nastup na tržištima u široj regiji, a nedavno je postao vlasnik više od 99 posto dionica mađarske ABN Amro banke, druge najveće banke u toj državi.

I dalje sporan dug hrvatskim štedišama

Hrvatski stručnjaci su vijesti o isplati hrvatskih štediša koje su nedavno lansirali slovenski mediji oštro opovrgnuli. Riječ je zapravo o prisilnoj naplati 33 štediša u ovršnom postupku u Osijeku. Slovenski dnevnik Finance je napisao kako je Ljubljanska banka nakon 15 godina isplatila deviznu štednju za 33 svojih bivših štediša te kako je tim manevrom riješila slučaj. Takve su izjave netaktične jer čak i da je banka isplatila štednju teško da bi time zaustavila odlučivanje tog suda.