Globalni trend rezanja kamatnih stopa dostigao je povijesnu vrijednost, ali u njemu ne sudjeluje Hrvatska narodna banka (HNB) zbog domaćih specifičnosti. Armenska središnja banka u srijedu je deveti put u malo više od godinu dana srezala kamatnu stopu na 6,75 posto. Do prije godinu dana stopa je iznosila 10,5 posto.

No, armenski potez označio je 200. rezanje kamatne stope neke središnje banke u svijetu od početka prošle godine kako bi se potaknula inflacija i gospodarski rast. Taj potez u prošlih 21 mjesec učinilo je 57 središnjih banaka, od toga 10 iz razvijenih država, a ostale iz zemalja u razvoju, pokazuju podaci Reutersa. Od propasti američke banke Lehman Brothers 2008. godine do danas u svijetu su kamatne stope srezane 669 puta, pokazuju podaci Bank of America Merrill Lynch. Podatak za prošlu i ovu godinu ukazuje na daljnju krhkost globalne ekonomije. "Trend popuštanja monetarne politike u svijetu izvire iz labave monetarne politike središnjih banaka najrazvijenijih zemalja svijeta, odnosno američkih Federalnih rezervi (Fed), Europske središnje banke (ECB) i Banke Japana", tumači Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG-Splitske banke.

Rezanje kamatnih stopa nije neuobičajeno ni u našem susjedstvu. Narodna banka Srbije i mađarska središnja banka kamatne su stope snižavale osam puta. Zdeslav Šantić ističe kako su središnje banke u našem okruženju u snižavanju morale slijediti ECB zbog utjecaja na tečaj i stabilnost financijskog sektora, unatoč monetarnoj suverenosti.

"Zbog visoke eurizacije i rastućih fiskalnih rizika HNB nije mogao rezati kamatne stope, ali je zato relaksirao regulatorno okruženje kroz snižavanje stope obvezne pričuve. Kasnije se odlučio i za strukturne repo aukcije kojima je poboljšao kunsku likvidnost sustava. Međutim, slaba potražnja za kreditima i izostanak snažnijeg kreditiranja pokazuje da je problem strukturne prirode gdje monetarna politika malo može pomoći", kaže Šantić. Direktorica ekonomskih istraživanja Raiffesien banke Zrinka Živković Matijević kaže kako HNB vodi ekstremno ekspanzivnu politiku kroz strukturne operacije s kojima održava kunsku likvidnost sustava. "Prema nekim pokazateljima, ta je politika ekspanzivnija od ECB-ove. Međutim, labava monetarna politika može samo podržati ekonomski rast, a ne može ga stvoriti", ističe Živković Matijević.