Financijsko tržište reagiralo je na skorašnju primjenu zakonskog rješenja za konverziju kredita vezanih uz švicarski franak u eurske slabljenjem kune prema euru i rastom kamatnih stopa na najvišu razinu u posljednjih 27 mjeseci, kažu analitičari Privredne banke Zagreb (PBZ).

Također, smatraju da HNB treba intervenirati prodajom deviza na deviznom tržištu kako situacija ne bi eskalirala. Krajem prošloga tjedna tečaj eura na tečajnici HNB-a iznosio je 7,6126 kuna, tako da je euro ojačao 0,3 posto na tjednoj razini. Tržišni tečaj, pak, na kraju tjedna bio je 7,6385 kuna za euro, podsjećaju iz PBZ-a u ponedjeljak objavljenim "PBZ tjednim analizama". Na tečajnoj listi objavljenoj u ponedjeljak kuna je oslabila dodatnih 0,28 posto prema euru, pa srednji tečaj iznosi 7,633979 kuna.

Nastavljen je i rast kamatnih stopa te je prekonoćni Zibor prošli tjedan zaključio na 2,30 posto, s 2,05 posto zabilježenih tjedan ranije. Jednomjesečni Zibor porastao je na 2,47 posto, nasuprot tjedan dana ranije zabilježenih 2,06 posto, a 3-mjesečni na 2,54 posto, prema 2,04 posto u tjednu ranije. "Tako su kamatne stope dosegnule najviše razine u posljednjih 27 mjeseci, dok kretanja na deviznom tržištu podsjećaju na početak veljače odnosno fiksiranja tečaja franka na 6,39 kuna", navode analitičari PBZ-a.

Osnovni je problem što vlada pogrešna percepcija o velikoj kunskoj likvidnosti na razini sustava od pet do šest milijardi kuna. To jest činjenica, navode, ali problem je njezina neravnomjerna raspoređenost između banaka, tako da neki sudionici moraju uz dosta velike napore i troškove zadovoljavati svoje regulatorne zahtjeve vezane uz likvidnost", napominju iz PBZ-a. Stoga je u trenutnoj nesigurnosti i volatilnosti na financijskim tržištima uloga HNB je ogromna. "Jedini način da ova situacija ne eskalira je da uz otpuštanje nekih oblika obveznih rezervi HNB intervenira prodajom deviza na deviznom tržištu", zaključuju analitičari Privredne banke Zagreb.