Kamate na kredite tvrtkama bit će i iznad 4 posto

Autor: Vesna Jurković , 27. studeni 2022. u 22:02
Foto: Unsplash

Sve što trebate znati o cijeni novca, zašto raste i što se očekuje u 2023.

U zadnje vrijeme ama baš svi – od građana do poduzetnika – govore o kamatama, njihovom rastu zbog promjena politike američkog FED-a i Europske središnje banke (ECB) te predviđaju što će se događati u budućnosti. Kako svi mi imamo kredite, pokušat ćemo objasniti sve što je potrebno znati o kamatama i što je dovelo do situacije koju imamo sada.

Kako poduzetništvo, tako i građanstvo svoje financijske obveze imaju vezane uz određenu kamatnu stopu. S tog aspekta podložni su riziku promjene kamatne stope. Sama kamatna stopa može biti fiksna ili varijabilna, a može biti i kombinacija obje u zadanom vremenskom periodu u okviru ročnosti samog plasmana. S druge strane, ono što je do sada, uz rizik kamatne stope, bio drugi najvažniji rizik jest valutni rizik. Konverzijom kune u euro, taj rizik se gubi za sve transakcije koje su bile HRK/EUR nominirane. Još uvijek ostaje rizik prema drugim valutama (primjerice američkom dolaru), no udjelno to predstavlja zanemarivu veličinu u ukupno plasiranim kreditima na tržištu.

Što su referentne kamatne stope?

Ugovaranjem fiksne kamatne stope eliminiramo rizik promjene kamatne stope u doba kada kamatne stope rastu, no u doba kada kamatne stope padaju, potencijalno se dovodimo do rizika plaćanja više cijene novca u odnosu na tržišnu cijenu novca. U posljednje vrijeme fiksne kamatne stope su bile ugovarane kako u segmentu stanovništva, tako i u segmentu poduzetništva. Najčešći primjeri su bili:

– stanovništvo – stambeni krediti vezani uz fiksnu kamatnu stopu u prvih 5 godina otplate plasmana, dok se drugi dio vezao uz varijabilnu kamatnu stopu,

– poduzetništvo – nerijetko smo imali prisutne plasmane čak i sa ročnostima do deset godina uz fiksnu kamatnu stopu. Referentne kamatne stope predstavljaju cijenu novca, te se redovito osvježuju i javno su dostupne. Nama najčešći primjeri jesu tromjesečni i šestomjesečni euribor, šestomjesečna Nacionalna referentna stopa (NRS), te tromjesečni i šestomjesečni dolarski libor. Svaka od navedenih je vezana uz cijenu novca u pojedinoj valuti, tako euribor predstavlja eure, NRS predstavlja kunu (i gasi se sa 1. siječnjem 2023.), dok libor predstavlja američki dolar. Korisna su osnova za sve vrste financijskih ugovora, kao što su hipoteke, prekoračenja po bankovnim računima te druge složenije financijske transakcije.

Referentne kamatne stope izračunava neovisno tijelo, a najčešće pokazuju trošak zaduživanja na različitim tržištima. Primjerice, mogu pokazivati koliko banke košta zaduživanje kod drugih banaka ili koliko ih košta pribavljanje sredstava iz drugih izvora, kao što su mirovinski fondovi, osiguravajuća društva i novčani fondovi. To znači da te referentne kamatne stope imaju ključnu ulogu u financijskom sustavu, bankovnom sustavu i cjelokupnom gospodarstvu.

Banka može pristati pozajmiti novac trgovačkom društvu po dogovorenoj kamatnoj stopi koja se utvrđuje u odnosu na određenu referentnu kamatnu stopu uvećanu za 2 posto, što znači da bi tvrtka platila kamatu 2 posto veću od trenutačne referentne kamatne stope. Stoga i trošak kredita raste ako referentna kamatna stopa raste, a trošak kredita se smanjuje ako referentna kamatna stopa pada. U ovom slučaju referentna kamatna stopa može biti pouzdan, neovisan i relativno jednostavan referentni pokazatelj za sve uključene strane.

Sastavnice promjenjive kamate

Varijabilnu kamatnu stopu čini referentna kamatna stopa i marža koju banka dodjeli pojedinom klijentu, pojedinoj vrsti plasmana. Primjera radi, imamo poduzetnički kredit vezan uz šestomjesečni euribor s maržom banke od 2 posto (na datum 31. svibnja 2021. šestomjesečni euribor je bio negativan, odnosno iznosio je -0,51%), te konačna kamatna stopa za predmetni kredit je iznosila 2% (negativni dio euribora od -0,51% nije bio priznat u kalkulaciji izlazne kamate). Sredinom studenog šestomjesečni euribor iznosi 2,294 posto, što bi značilo da izlazna kamatna stopa iznosi 4,294 posto. U slučaju da je kredit dogovoren fiksnom kamatnom stopom od 2% tvrtka bi “uštedila” u cijeni novca (trošku financiranja) 2,294 posto.

Neizvjesnost, te nemogućnost kreiranja čvrstih projekcija budućnosti s kojima živimo u posljednje vrijeme, kako od Covid pandemije, pa sve do danas dopunski uvjetovano krizom ruske agresije na Ukrajinu, te “kompleksnim” rezultatom tržišnih kretanja i inflacijom u dvoznamenkastim brojevima, najbolje opisuje činjenica da je predsjednica ECB-a Christine Lagarde u prosincu 2021. kazala kako je dizanje kamatnih stopa u 2022. “malo

vjerojatno”. No, manje od godinu dana kasnije Lagarde je izjavila da je ECB spremna za još agresivnije dizanje kamatnih stopa.

U jesen prošle godine referentne kamatne stope na američki dolar kretale su se oko 0%, dok su referentne kamatne stope na euro bile duboko u negativnom teritoriju, oko -0,5%. Vezano uz dugoročne kamatne stope, prinos na desetogodišnju američku obveznicu (10Y US Treasury) kretao se oko 1,4%, dok se prinos na desetogodišnju njemačku obveznicu (10Y Bund) kretao oko -0,4%. Sukladno tome, tržište je očekivalo da će se tijekom 2022. referentne kamatne stope na dolar kretati u rasponu od 0,6% do 0,8%, a referentne kamatne

stope na euro i dalje biti u negativnom teritoriju, u rasponu od -0,5% do -0,4%.

Nadalje, vezano uz projekcije kretanja dugoročnih kamatnih stopa na obveznice, tržište je očekivalo prinos na desetogodišnju američku državnu obveznicu između 1,8% i 2%, a na desetogodišnji njemački Bund između -0,1% i +0,1%. Međutim, ove jeseni referentne kamatne stope na dolar se trenutno nalaze u rasponu od 3,75% do 4%, dok se referentne kamatne stope na euro kreću oko 1,5%. Prinos na američke obveznice trenutno se nalazi oko 4%, dok se prinos na njemački Bund trenutno nalazi oko 2%.

-0,51 posto

iznosio je šestomjesečni euribor krajem svibnja prošle godine

Tržišna očekivanja za sljedeću godinu pozicioniraju kamatne stope na dosta višim razinama u odnosu na očekivanja iz prošle godine. Tako bi se referentne kamatne stope na dolar trebale kretati u rasponu od 4,9% do 5,2%, a referentne kamatne stope na euro u rasponu od 2,7% do 3%. Što se tiče dugoročnih kamatnih stopa u 2023. godini, tržište očekuje da će prinos na američke obveznice padati prema 3,4%, a prinos na Bund kretati u rasponu od 2,5% do 3%.

Što se dogodilo u međuvremenu?

Kao odgovor na krizu uzrokovanu Covid-19 pandemijom, središnje banke su spustile kamatne stope. Fiskalne vlasti su osigurale nekoliko velikih paketa fiskalnih poticaja dok su epidemiološke mjere (lockdown) spriječile potrošnju što je dovelo do akumulacije kupovne moći. Kao posljedica navedenih sveobuhvatnih mjera, akumulacije potražnje od strane kupaca te problema u opskrbnim lancima nakon otvaranja ekonomija diljem svijeta, stope inflacije su snažno porasle praktički u cijelom svijetu te su u jesen 2021. bile daleko iznad razina koje su središnje banke smatrale “zdravima” za ekonomiju (do 2%). U tom trenutku su čelni ljudi FED-a (Američka središnja banka ili Sustav federalnih rezervi) i ECB-a (Europska središnja banka) javnosti komunicirali tezu da se radi o prolaznoj inflaciji koja je nastala kao posljedica problema na strani ponude te da će se, normalizacijom opskrbnih lanaca, stope inflacije vratiti u normalne okvire.

Ipak, navedeni scenario nije se ostvario te su godišnje stope inflacije, dodatno podgrijane ratom u Ukrajini i porastom cijena energenata, nastavile snažno rasti tijekom 2022. te se u ovom trenutku nalaze blizu 8% (SAD) odnosno iznad 10% (EU). U takvom okruženju, središnje banke nisu imale izbora te su krenule u snažno podizanje referentnih kamatnih stopa uz napomenu da je FED dodatno najavio i postepeno povlačenje likvidnosti sa tržišta putem zaustavljanja programa otkupa obveznica.

Porast referentnih i dugoročnih kamatnih stopa utječe na sve moguće segmente kroz pojačane troškove zaduživanja. Republika Hrvatska se tijekom 2021. zaduživala kroz izdanja obveznica po kamatnim stopama od 0,5% do 1,4% (izdanja na 10 godina) dok je u jednom trenutku tijekom 2022. prinos na 10-godišnju obveznicu skočio i do 4,5% (trenutno se ipak nalazi na razinama oko 3,5%).

Posljedično su porasli troškovi kamata na kredite kako u sektoru poduzeća tako i u sektoru stanovništva.

Što nas očekuje iduće godine?

Kako su referentne kamatne stope bile izuzetno niske u posljednjih 10 godina, čak i negativne i to uzastopno od 2016. do danas (referiramo se na šestomjesečni euribor), a na današnji dan ta referentna kamatna stopa iznosi 2,294%, u domeni komercijalnog financiranja poduzetništva možemo očekivati kretanja u prosjeku od 4% na više s vezanjem isključivo uz varijabilnu kamatnu stopu (referentna stopa + marža). Naravno, ovdje se referiramo na dugoročne plasmane.

2,294 posto

trenutno iznosi šestomjesečni euribor

Banke, danas izdaju ponude za financiranjem novih plasmana koje vrijede sedam dana. Na tjednoj osnovi se sastaju takozvani “pricing committee” gdje se prodajnom osoblju banaka spuštaju smjernice za određivanje nove cijene novca.

Upravo zato, poduzetnicima koji imaju potencijal, otvorene su mogućnosti povoljnijeg financiranja putem raznih programa sa subvencijama (po pitanju kamatnih stopa i jamstava), pa čak i onih s fiksnim kamatnim stopama. Kod komercijalnih banaka, taj dio će biti rjeđi, no pravovremena informiranost poduzetnika je ključna pri optimizaciji budućih troškova zaduživanja. Upravo zato poduzetnici sve češće koriste usluge poslovnih savjetnika, a kako im ta materija znanja i informiranosti ne bi promakla.

U domeni stanovništva, oni koji su pratili promjene koje se događaju na tržištu, brže-bolje refinanciraju svoje kreditne obveze, ponajviše u domeni stambenih kredita, a kako bi se zaštitili barem na period od 5 godina s fiksnim dijelom kamatne stope koja još danas kotira na tržištu. Primjerice, refinanciranja koja se danas odobravaju nose kamatnu stopu (fiksnu na period od idućih 5 godina) i to od 2,20 pa sve do 3,09 posto. Ono što nas očekuje sljedeće godine, a što se tiče stambenih kredita je minimum od 3,29% pa sve do 4%.

Jedna od mogućnosti koja će biti povoljnija u domeni stambenog financiranja, jest nadolazeći APN u proljeće 2023. Iako još nije službeno potvrđen, svakako će biti povoljniji u odnosu na klasično financiranje, no ponovno vezan uz tržišna kretanja koja će biti u prvom kvartalu 2023.

Komentirajte prvi

New Report

Close