Pritisak na rast kamatnih stopa na kredite u Hrvatskoj postoji, ali ako dođe do njihova rasta, on neće biti dramatičan jer su kamate do sada već porasle 15-ak posto. Dodatni porast mogao bi se kretati oko jednoga postotnog boda, ovisno o vrsti kredita, rekao je Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka. Najnovija analiza HUB-a pokazuje da se većina kamata u Hrvatskoj kreće kao u eurozoni iako je premija rizika za Hrvatsku tijekom krize “bitno povećana”. I ta je analiza ponovila već rečeno: na kamate utječu tečaj kune, premija rizika i fiskalna politika. “HNB ‘brani’ tečaj kune i on se sigurno neće bitnije mijenjati, a rizik zemlje zbog krize raste, faktor koji može utjecati na snižavanje kamatnih stopa je fiskalna politika.”

Smanjiti javnu potrošnju
“Stoga je nužna fiskalna konsolidacija, odnosno smanjivanje javne potrošnje, zatim provođenje strukturnih reformi posebno u vrijeme krize koje je dobro za ‘bolne’ reforme nužne da se iz krize izađe sa zdravim temeljima. Potrebno je što prije ući u EU i monetarnu uniju”, kaže Bohaček. Uspoređujući kamate na stambene kredite u Hrvatskoj i eurozoni, Bohaček je priznao da su u eurozoni one niže kao posljedica smanjenja referentnih stopa ECB-a (jedino su u Sloveniji više). Istaknuo je pak da u Hrvatskoj snižavanje nije moguće zbog “rastuće premije rizika i visokoga regulatornog troška”.

Još više kamate
“Da se krediti financiraju iz depozita, kamatna stopa trebala bi biti 7,9 posto, a da se financiraju iz inozaduživanja, 10,6 posto, no sada su na razini od 6,2 posto”, rekao je. “Iako bi kamate trebale biti više, banke ih izbjegavaju podignuti iz konkurentskih razloga, a razliku između realne i stvarne cijene kredita nadoknađuju prelijevanjem prihoda od ostalih bankovnih proizvoda”, istaknuo je Bohaček. Zbog rasta kamatnih stopa kamatni prihodi domaćih banaka u prva tri mjeseca porasli su za 15-ak posto, no kamatni trošak veći je za više od 30 posto pa prvi put imamo negativni neto kamatni prihod, upozorili su u HUB-u.