Konzorcij triju fondova za gospodarsku suradnju – Quaestusa, Nexusa i Prosperusa – isplivao je kao nova opcija na koju Vlada navodno namjerava zaigrati u potrazi za rješenjem za dva državna brodogradilišta čije je restrukturiranje kroz privatizaciju jedan od uvjeta pristupnog ugovora s EU. Mimo te informacije koju su prenijeli mediji, o tom se planu zasad zna prilično malo. Radimir Čačić, prvi potpredsjednik Vlade izjavio je kako će se o tome “više čuti kad za to dođe vrijeme, a pregovori se sigurno neće voditi putem medija”.

Za početak, jedan od zanimljivijih aspekata je pitanje kako će se koncept osmisliti, a da, s obzirom na participiranje države (putem HBOR-a) u kapitalu FGS-ova, bude prihvatljiv i Bruxellesu, shodno planu restrukturiranja i privatizacije koji je dobio blagoslov EK.Njime su Vladi onemogućene daljnje potpore brodogradilištima i prilično je izvjesno da Bruxelles ne bi blagonaknlono gledao na privatizacijske opcije u kojima bi država bila prisutna, pa makar kod FGS-ova odabir projekata vode predstavnici privatnog kapitala. Vezano uz uklopivost u zahtjeve EU indikativne su i neslužbene najave da Vlada ponovno (nakon što je u veljači predvidjela smanjenje udjela države, pa i otvorila mogućnost njezina povlačenja iz fondova) planira intervenirati u pravila za FGS-ove.

Da bi pak plan sa škverovima bio prihvatljiv privatnim investitorima u FGS-ove, jasno, taj bi koncept morao osigurati zadovoljavajući prinos na uloženo u uobičajenom roku realizacije investicije, a to je (do) pet godina. U slučaju škverova i njihovih dubioza to se svakako čini izazovnim. No valja se prisjetiti da je još lani među FGS-ovima bilo ideja vezanih uz škverove. Doduše, tada su (a lako moguće i danas) one više igrale na mogućnosti prenamjene kakve npr. postoje kod Brodotrogira i njegova zemljišta na kojemu je moguća gradnja – u prvom redu marina i turističkih sadržaja. Slične zamisli privukle su bile i druge igrače na natječaj za Brodotrogir, pri čemu su u kontekstu samih navoza bile planirane zamjene kvota dodijeljenih pojedinim škverovima.

U FGS-ovima nam je neslužbeno potvrđeno tek da je u Ministarstvu gospodarstva održan sastanak na kojemu su uprave 3. maja i Brodotrogira upriličile i prezentaciju, a navodno je idući korak ‘terensko snimanje’. U Vladi računaju i da bi relativno brzo mogle uslijediti i ponude konzorcija. Predstavnici triju fondova navodno bi već idući tjedan trebali posjetiti dva brodogradilišta. No iz njihovih redova zasad cijelu priču ne žele prejudicirati. “Razmatramo razne projekte, pa tako i ovu mogućnost, kao i desetine drugih”, sve je što je o tome bio spreman reći Borislav Škegro iz Quaestusa, a slične su neslužbene reakcije i iz druga dva FGS-a.Sve dok se ne zna na čemu počiva nova inicijativa koju mnogi, sumnjajući da su ruski i kineski investitori uopće bili (ozbiljno) u igri, gledaju kao očajnički potez države, teško je govoriti i o tome je li financijski to prevelik zalogaj za FGS-ove. Kako postojeća pravila igre predviđaju da fond u jedan projekt može usmjeriti najviše trećinu kapitala, proizlazi da bi trojac u dva škvera, prema postojećim omjerima mogao inicijalno uložiti oko 400 milijuna kuna, računajući i udjel HBOR-a. Naime, trojac zajedno ima nešto više od 1,2 milijarde kuna, pri čemu Quaestus 540, Nexus 380 a Properus 380 milijuna.