Popisujući rizike za stabilnost financijskog sektora pod svojom ingerencijom, Hanfa je utvrdila da su se od 2014. do danas u “zelenom”, dakle najmanje rizični, pokazali uvjeti financiranja. U plejadi potencijalnih opasnosti, od (pre)visokih valuacija dionica, izloženosti portfelja fondova prema državi ili u posljednje vrijeme inflacije koji prijeti svima, sve se glasnije upozorava na kriptovalute.

Bombastične vijesti o rekodnim vrijednostima pojedinih kriptovaluta, poput bitcoina, pokazao se sirenskim zovom za male ulagače da štednju ulože u tu imovinu. Neosporno je da i pod patronatom velikih igrača kripto imovina sve više ulazi ‘mainstream’ u kojem će se još nekoliko godina pričekati na konkretnu regulativu.

Slom – ne ako, već kada

Šef Hanfe Ante Žigman na konferenciji Zagrebačke burze u Rovinju prošlog se tjedna kritički dotaknuo i te teme. “Rast ponude kriptovaluta je ogroman. Prije osam godina bilo je par desetaka kriptovaluta, danas ih ima preko 6000 i razni akteri pokušavaju zauzeti svoje mjesto na tržištu”, rekao je Žigman.

U praksi na 20-ak kriptovaluta otpada 90 posto ukupnog tržišta s kapitalizacijom većom od vrednovanja američkog Applea. “Tješi da se još uvijek radi o malom segmentu kada govorimo o globalnom dioničkom tržištu, tek 2,6 posto.

Ako i dođe, odnosno kada dođe do sloma, utjecaj na tržište bit će jasno mali i neće polučiti sistemske rizike, no znamo da se radi o nečemu u nastajanju”, kaže Žigman. Primjera radi, sredinom listopada ove godine tržišna kapitalizacija Applea iznosila je 2349 milijardi dolara, a kripto valuta 2467 milijardi.

Najnovija “zlatna groznica” posljednjih godina zaintrigirala je očito i neke od velikih domaćih igrača, dalo se iščitati između redova, a bilo je i javnih poziva da se ulaganja mirovinaca liberaliziraju u tom smjeru.

Ne čudi s obzirom na okolnosti špekulativnog skoka cijena, ali realnih ograničenja za investiranje, od niskih kamatnih stopa, visokih valuacija vrijednosnih papira do općeg manjka prilika. Sudeći po porukama šefa Hanfe, takva mogućnost neće se naći na stolu još dugo vremena.

“Hipotetsko ulaganje čak i malog dijela portfelja od jedan posto izložilo bi institucionalne investitore značajnim potencijalnim gubitcima”, rekao je Žigman. “Kalkulacija Hanfe pokazuje da, kada se izbriše za faktor volatilnosti, prinos na kriptovalute manji je od Mirexa C”, poentirao je Žigman.

I dalje na ručnoj kočnici

U brojkama to izgleda ovako: da mirovinski fondovi imaju samo jedan posto portfelja uloženog u kriptovalu, u slučaju većeg šoka na tržištu u razdoblju od dva desetljeća, izbrisala bi se četvrtina vrijednosti ukupnog portfelja mirovinskih fondova.

Portfelj u fondovima kategorije A izgubio bi na vrijednosti 23 posto u slučaju ulaganja u bitcoin, odnosno 25 posto posto kod ethereuma. Kod kategorije B pad bi bio i nešto veći; 25 posto kod bitcoina te 26 posto kod ethereuma.

Dok regulator drži ručnu kočnicu za otvaranje mogućnosti ulaganja u imovinu koju guraju isključivo spekulacije, a fundamentima nema ni traga, male ulagače privlači znatiželja.

Istraživanje Agencije pokazalo je da je potencijalnim ulagačima u kriptoimovinu vlastito istraživanje najvažnije za donošenje odluke o investiranju. Indikativno je da niti trećinu od njih neće pokolebati manjak regulacije.