Za razliku od šefa oporbe Zorana Milanovića koji se nije pojavio u Opatiji na 19. tradicionalnom savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista, premijerka Jadranka Kosor iskoristila je priliku i poentirala: “u ovom danu nije bilo ništa važnije od skupa o ekonomskoj politici Hrvatske” te da ni u jednom trenutku nije dvojila treba li doći. “Nedolazak Milanovića znači da je to sučeljavanje htio izbjeći, da nije htio otkriti koji su stvarni planovi Kukuriku koalicije”, kazala je Kosor. Zahvalila se Hrvatskom društvu ekonomista “koje uvijek u izbornoj godini daje priliku onima koji vode vladu u tom trenutku i onima koji žele voditi vladu da izlože najbitnije dijelove programa”.

‘Ne trebamo pomoć izvana’
Dodala je da jedan dio plana Kukuriku koalicije je dovođenje MMF-a, smanjenje plaća, mirovina i “svega što se može smanjiti”. Ona je pak, tvrdi, pokazala kako možemo racionalno raditi i djelovati u skladu sa Zakonom o fiskalnoj odgovornosti i “zato je njihova odluka bila da se ne pojave”. “Znamo što treba učiniti i to možemo i znamo učiniti sami, bez intervencija sa strane”, istaknula je te pozvala lokalnu upravu, samoupravu i poduzetnike da se dobro pripreme na sve mogućnosti korištenja EU fondova. Najavila je pokretanje više projekata kao što su željeznička pruga od Rijeke do mađarske granice, izgradnja Pelješkog mosta, ulaganja u luke i drugo. Govoreći o kretanjima u gospodarstvu, tvrdi da će se ove godine zaustaviti negativna kretanja i da o tome govore i podaci o rastu izvoza u prvih devet mjeseci za 7,4%. Dodala je da su posljednjih mjeseci pozitivni trendovi i u vezi s nezaposlenošću. Navela je da je od 2000. do 2003. u prosjeku bilo 360.000 nezaposlenih, a od 2009. do 2011. u prosjeku 300.000 nezaposlenih.

Naglasila je da su ove godine rezultati turističke sezone bolji u broju dolazaka i noćenja te, a da je u prvih šest mjeseci bilo 485,3 milijuna eura stranih ulaganja, dvaput više nego u cijeloj 2010. Kaže da se vladin program gospodarskog oporavka ostvaruje, kao i nekoliko predviđenih razina ušteda, ali i priznala je da je nelikvidnost jedan od najvećih problema. Govoreći o Zakonu o fiskalnoj odgovornosti, naglasila je da obvezuje Vladu, ministre i dužnosnike na drukčije ponašanje te da će u prvoj godini primjene biti smanjen udio rashoda u BDP-u za 1%, a da je cilj da se deficit do ulaska u EU prepolovi, na 2,6%. Ljubo Jurčić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista (HDE) ustvrdio je kako postojeći model, odnosno hrvatska ekonomska politika utemeljena na neoliberalnom ekonomskom pristupu koji je u krizi te je treba zamijeniti novom, održivom. Ocijenio je da je jedan od glavnih izvora krize atipični model gospodarenja po kojem na prvom mjestu nisu, iako bi trebali biti, proizvodnja i radna mjesta. “Morat ćemo sami organizirati svoje gospodarstvo ili će to umjesto nas učiniti stranci”, poručio je. Treba naći rješenje za političko uređenje svijeta, što će biti dugoročan proces, smatra Jurčić koji se nada da će svjetski lideri to znati učiniti bez velikih potresa.

Država mora intervenirati
Naglasivši da je na sceni kriza neoliberalnog sustava, rekao je da idealni uvjeti ne postoje te da netko mora intervenirati u gospodarstvu i da je to zapravo država.Po podacima iz društva ekonomista, hrvatski je BDP u drugom tromjesečju 2011. u odnosu na treće tromjesečje 2008. realno niži za 11,4%, od rujna 2008. do rujna ove godine izgubljeno je oko 150.000 radnih mjesta, nelikvidnost je povećana za oko 22 milijarde kuna i u kolovozu ove godine je iznosila 39,8 milijardi kuna, a stopa zaposlenosti u Hrvatskoj, od 54 posto, najniža je u odnosu na sve članice Europske unije.

Lovrinović:

HNB je država u državi
Ivan Lovrinović, profesor Ekonomskog fakulteta, kaže kako nam treba novi zakon o HNB-u jer “HNB je država u državi i robovi smo cilja stabilnosti cijena”. Tvrdi da nam je potrebna nova ekonomska i monetarna politika te novi ljudi kao i veća demokratizacija rada HNB-a.