Središnja banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) na svoju je dnevnu tečajnu listu uvrstila kineski juan. Na to su se odlučili jer ta središnja banka želi zadovoljiti interes poslovnih subjekata i građana za dnevnim informacijama o kretanju tečaja te valute, ali i zbog pojačanih gospodarskih odnosa između Kine i BiH. “Kretanje tečaja juana vezano je uz euro, a CBBiH preuzima tečajnu listu ECB-a prilikom formiranja svoje tečajne liste”, poručio je za Poslovni dnevnik Igor Soldo iz CBBiH. Hoće li se na isti potez odlučiti i Hrvatska narodna banka ovisi, čini se, o interesu. “HNB bi razmotrio izračun kineske valute u odnosu prema kuni u okviru tečajne liste koja se svakodnevno objavljuje ako bi za to poslovni subjekti i građani pokazali veći interes”, poručili su nam iz HNB koji objavljuje kretanje juana na mjesečnoj razini.

Dvije liste
“HNB objavljuje dvije tečajne liste. Na jednoj su tečajevi konvertibilnih valuta kojima se trguje i na hrvatskom deviznom tržištu, a na drugoj su tečajevi valuta koje ne kotiraju na deviznom tržištu u Republici Hrvatskoj. Među ovim drugima je i kineska valuta”, objašnjavaju u HNB-u. Naime, druga tečajna lista utvrđuje se jedanput mjesečno, a tečajevi na toj listi utvrđuju se na temelju njihova odnosa prema dolaru na svjetskom deviznom tržištu, za potrebe hrvatskih poslovnih subjekata i građana te imaju više informativnu nego operativnu vrijednost. Analitičari smatraju da nema ništa lošeg u tome da se svakoga dana objavljuje kretanje juana, no dodaju da to sada ne bi imalo veliku važnost. “S obzirom na transakcijske potrebe, ostaje otvoreno pitanje atraktivnosti toga valutnog para”, smatra Alen Kovač, glavni ekonomist Erste banke. Kaže kako bi potez CBBiH u ovome trenutku trebalo više tretirati u kontekstu razvoja bilateralnih gospodarskih odnosa. “Tehnički gledano, vjerojatno nema prepreka uvođenju u Hrvatskoj, tečaj kune u odnosu na ostale svjetske valute formira se ovisno o kretanju tih valuta u odnosu na euro”, smatra Kovač.

Lanjski uvoz 7,7 milijardi
Kovačevo mišljenje dijeli i Zrinka Živković-Matijević iz Raiffeisen Consultinga. “Bude li potrebe za uvođenjem kineske valute na tečajnu listu, vjerujem da će HNB to i učiniti. No za sada ne vidim potrebu za time unatoč razmjerno visokom udjelu robnog uvoza iz Kine. Postoje i druge valute koje nisu na dnevnoj tečajnoj listi poput srpskog dinara ili ruskog rublja. S tim državama imamo razvijene vanjskotrgovinske odnose”, zaključuje Živković-Matijević. Inače, prema podacima HGK, kineski uvoz u Hrvatsku lani je vrijedio 7,7 milijardi kuna.