Najnoviji podaci središnje banke, objavljeni u utorak, pokazuju da se u Hrvatskoj povećava broj banaka koje posluju s gubitkom. Rast nenaplativih kredita, teži uvjeti na tržištu i nedostatak vidljivog oporavka povećali su broj banaka gubitaša u samo tri mjeseca sa sedam na deset. Kako u Hrvatskoj posluju 32 banke (uz još dvije štedne banke), proizlazi da gotovo trećina bankovnog sustava posluje negativno. Srećom, zasad se još uvijek radi samo o malim bankama. Gotovo sve banke gubitaši su krajem rujna imale aktivu manju od dvije milijarde kuna. Karlovačka, najveća među njima i banka s najmanjim gubitkom, upravljala je sa 2,3 milijarde kuna aktive.

Solidna adekvatnost
Pridošlice, koje su od kraja lipnja do kraja rujna zaronile u minus su: Partner banka, Credo banka i Kreditna banka Zagreb. Još krajem lipnja, pokazuju privremeni podaci Hrvatske narodne banke (HNB), dobit prije oporezivanja ovih banaka bila je između jednog i pet milijuna kuna. Najveći gubitaši su, pak, Banka kovanica i Croatia banka. Banka kovanica je kraj rujna dočekala s gubitkom prije oporezivanja od 37,6 milijuna kuna, a Croatia banka s gubitkom od 25,2 milijuna kuna. Adekvatnost kapitala banaka koje posluju s minusom je relativno zadovoljavajuća, mada se ona u slučajevima Karlovačke i Credo banke bliži graničnim vrijednostima. Na razini cijelog bankovnog sustava ta je mjera stabilnosti ponešto snižena u odnosu na kraj lipnja no još uvijek iznosi sasvim solidnih 18,67 posto. Ukupna aktiva poslovnih banaka je krajem rujna iznosila 384,2 milijarde kuna, pokazuju podaci HNB-a. Od početka godine ta je aktiva porasla skromnih 1,6 posto. Među šest najvećih banaka, koje imaju aktivu veću od 25 milijardi kuna, rast veći od prosjeka sustava zabilježila je samo najveća među njima, Zagrebačka banka. U devet mjeseci aktiva te banke porasla je za 2,1 posto na 94,8 milijardi kuna. Ostale su velike banke bilježile rast manji od prosjeka sustava, a neke od njih čak i pad aktive.

RBA i Hypo
Vrijedi istaknuti i da se ‘borba’ za četvrto mjesto po visini aktive između Raiffeisen i Hypo Alpe-Adria banke dodatno zaoštrila. RBA je krajem rujna imala aktivu od 39,04 milijardi kuna, a Hypo Alpe-Adria banka tek 80 milijuna kuna manju. Na polugodištu ta je razlika bila destak puta veća. Podaci o dobiti prije oporezivanja pokazuju da je ukupna dobit svih banaka ove godine desetak posto niža nego u prvih devet mjeseci prošle godine. Do kraja rujna je ta dobit dosegnula 3,45 milijardi kuna, dok je lani iznosila 3,81 milijardu. Zagrebačka banka ostala je jedina čija je, kao i lani, dobit bila viša od milijardu kuna. No, za razliku od lani kad je iznosila 1,4 milijardi, ove je godine ona tek premašila milijardu. Ugodno su iznenađenje, među najvećih šest banaka, već spomenute Raiffeisen i Hypo Alpe-Adria banke, koje su usprkos otežanim uvjetima poslovanja uspjele ostvariti višu dobit prije oporezivanja.

Niz opcija
Kod RBA ona je porasla sa 390,9 milijuna kuna lani na 433,8 milijuna kuna ove godine, a kod Hypo banke dobit je skočila sa 207,4 na gotovo 244 milijuna kuna. No nad ovakve pozitivne vijesti još se uvijek nadvija zloglasan podatak o sve većem broju banaka koje posluju s gubitkom. Ta je situacija posebno zabrinjavajuća kod onih koje te gubitke bilježe već nekoliko uzastopnih tromjesečja. Sudbina tih banaka vrlo je neizvjesna, a opcija je mnogo. Najbolja bi bila da se te banke spoje s nekim većim bankama koje bi možda mogle imati interesa u ovakvom načinu širenja. Prinudne uprave ili stečajevi lošija su rješenja, no još uvijek bolja od beskonačne agonije i gomilanja gubitaka.