Na današnji dan 2025. započela je provedba inicijalne javne ponude dionica Tokić grupe, što je bio već treći IPO na domaćem tržištu prošle godine. U dosadašnjem dijelu ove godine realizirana je jedna sekundarna javna ponuda (SPO Bosqar Investa), burzovnih iskoraka putem IPO-a još nije bilo, ali kako stvari stoje, 2026. će se zaključiti sa samo jednim – ali vrijednim.

Iz splitske Tommy Grupe, koja uz trgovački lanac objedinjuje i pekarsko-slastičarsku tvrtku Bobis te poduzeće za proizvodnju i distribuciju mesa i mesnih prerađevina Petason, tijekom vikenda su i službeno priopćili da su Hanfi uputili zahtjev za odobrenje Prospekta za inicijalnu javnu ponudu dionica i uvrštenje na Zagrebačku burzu.

Savjetnici Zaba i InterCapital

Vlasnik tog prehrambeno-trgovačkog sustava Tomislav Mamić potvrdio je da Tommy Grupa planira kroz IPO ulagateljima ponuditi manjinski vlasnički udio, između 25 i 27 posto, te da kompanija tako planira prikupiti između 180 i 200 milijuna eura. Izlazak na burzu planiran je do kraja studenog, a prikupljena sredstva usmjerit će se u rast i razvoj Grupe. Uz ulaganja u širenje maloprodajne mreže otvaranjem novih trgovina, to uključuje i akvizicije u Hrvatskoj i u Adria regiji te investiranje u proširenje proizvodnih kapaciteta Bobisa te širenje njegove maloprodajne mreže.

Dio sredstava namjerava se iskoristiti i za modernizaciju poslovnih aplikacija uz unaprjeđenje korisničkog iskustva i optimizaciju troškova, tvrde. Usto, u priopćenju se naglašava da su prilikom kupnje dionica za zaposlenike, ali i za članove Tommy programa vjernosti, predviđeni posebni uvjeti odnosno benefiti.

Ako je suditi prema planiranoj veličini skore operacije, ona će biti i novi najveći IPO među domaćim privatnim kompanijama, tek nešto manji od sva tri lanjska zajedno. Naime, prošlogodišnje javne ponude ING-GRAD-a te Žita i Tokić grupe težile su ukupno 214 milijuna eura, a od toga se na svježi kapital za rast i razvoj biznisa tih kompanija odnosilo 185 milijuna.

U tim trima prošlogodišnjim javnim ponudama nemalo su participirali i mali ulagatelji, uključujući i zaposlenike. Od njih je prikupljeno oko 85 milijuna eura, a u upisu je sudjelovalo oko 8700 malih ulagatelja. Na značajan udjel tzv. “retail investitora” računa očito i Tommy sa svojim savjetnicima u projektu javne ponude (Zagrebačka banka i InterCapital). Osim što na razini grupe broj zaposlenih premašuje pet i pol tisuća, specifičnost Tommyjeva plana je i to što su pogodnosti u kupnji dionica predviđene i za članove programa vjernosti trgovačkog lanca.

U tempiranju burzovnog iskoraka za koji su prve najave tog smjera krenule još početkom ožujka očito se vodilo računa i o sezonalnim obilježjima maloprodajnog biznisa kao okosnice Grupe. Ona su s obzirom na rasprostranjenost prodajne mreže Tommyja naglašenija nego kod većine drugih vodećih trgovaca jer se ona najvećim dijelom nalazi u jadranskim županijama.

Konzervativno zaduživanje

Želeći istaknuti kontinuitet rasta, iz kompanije su uz rezultate za 2025. iznijeli i anualizirane podatke zaključno s kolovozom ove godine. Od rujna 2025. do kolovoza 2026., ukupni prihodi Grupe prvi su put, kažu, premašili 800 milijuna eura (807), a operativna dobit EBITDA od gotovo 86 milijuna eura je 12,7 posto bolji rezultat nego u cijeloj 2025. Usto, u kompaniji apostrofiraju i konzervativnu politiku zaduživanja, navodeći da je trenutačno neto dug manji od jedne godišnje EBITDA-e.

mikro poduzetnici

Velike promjene ne donose samo veliki sustavi

pametno rješenje

Monri Payments prvi u regiji trgovcima omogućuje Click to Pay rješenje u suradnji s Mastercardom

S obzirom na veličinu predstojeće operacije prikupljanja kapitala, osim naznačenih investicija u postojeće prodajne i proizvodne kapacitete, najviše zanimanja izaziva potencijalni smjer širenja. Drago Munjiza, konzultant za maloprodajni biznis, smatra da je moguće da će Tommy iskoristiti IPO za jači iskorak iz regionalnog u nacionalni lanac, a u pogledu mogućih akvizicija kao potencijalno zanimljiva tržišta ističe BiH, s tim da bi s obzirom na približavanje Europskoj uniji na radaru mogla biti i Crna Gora.