Krenulo je s pet pisama namjere investitora koji su prije četiri mjeseca iskazali inicijalni interes za sudjelovanje u natječaju za Jadransku banku. Trima je omogućeno i dubinsko snimanje.

No, i rok za podnošenje obvezujućih ponuda istekao je prije gotovo dva mjeseca, a premda se u to doba tvrdilo da je jedna ponuda financijski zadovoljavajuća i vrijedna dodatnih pregovora i razmatranja, prilično je jasno da je negdje ozbiljno zapelo. Ako je financijski bila prihvatljiva, znači da je zapelo na profilu kupca i 'fit & proper' zahtjevima. Da je tome tako, i da se u potrazi za novim vlasnikom banke nakon sanacije provedene prema novim europskim pravilima prelazi na plan B, potvrdili su nam i u Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju. Nakon javnog poziva i provedenih postupaka dubinskog snimanja, Agencija je od jednog potencijalnog investitora zaprimila izuzetno atraktivnu financijsku ponudu (ponuđenu cijenu i dodatnu dokapitalizaciju) za prodaju dionica Jadranske banke.

No, budući da u daljnjem postupku Povjerenstvo nije uspjelo nedvojbeno utvrditi identitet potencijalnog investitora kao ni porijeklo ponuđenih sredstava, Agencija je odlučila odbiti zaprimljenu ponudu", odgovorila je na naš upit Marija Hrebac, direktorica DAB-a. Trenutno, kažu, rade na alternativnom rješenju prodaje Banke, a o tome će "ubrzo moći informirati javnost".  Kako neslužbeno saznajemo, nesuđeni strani investitor bio je ponudio 111 milijuna kuna za 100 posto dionica banke, a usto se obvezao i na 300 milijuna kuna dokapitalizacije. Podsjetimo, budući da je banka nakon sanacije na prodaju ponuđena s temeljnim kapitalom od 50 milijuna kuna, ali i s 1,8 milijardi kuna bilance koja je prethodno očišćena od tzv. loših kredita (oni su izdvojeni u posebno društvo (SPV) za upravljanje neprihodujućom imovinom), u DAB-u su na samom početku procesa prodaje računali da je fer vrijednost banke odnosno njezine aktive realno znatno veća od knjigovodstvene vrijednosti (50 mil. kuna).

Osim toga, očito su računali da će investitori uz činjenicu da ta banka drži trećinu tržišta na području Šibensko-kninske županije valorizirati i njezin potencijal rasta, posebice s obzirom na turistički zamah. No, osim što bankarski sektor općenito investitorski očito nije jako atraktivan, tijeku prodaje banke zasigurno nije pridonijelo ni to što je samo dan prije isteka roka za iskazivanje interesa policija upriličila uhićenja više rukovodećih ljudi iz banke zbog sumnji u kaznena djela. Kako bilo, u Vladi su se očito prebacili na plan B, a to zasigurno nije likvidacija. U Ministarstvu financija pokušali smo saznati koje su trenutno opcije na stolu, no do zaključenja Poslovnog dnevnika nismo dobili odgovor. Međutim, među financijašima se najizglednijim smjerom smatra prepuštanje Jadranske banke jednoj od dviju preostalih banaka u državnom vlasništvu, i to vjerojatno za kunu.

Realnijim drže da to, barem u ovom koraku, bude Croatia banka. Kako je cijelo vrijeme zapravo bilo upitno hoće li novi ili postojeći jači igrači na domaćem bankarskom tržištu, s kapacitetom za preuzimanje ili pripajanje banke, uopće biti voljni uključivati se u proces prodaje, neki su računali da bi za Croatiju to mogao biti dodatni poticaj da svoju kandidaturu istakne već u natječaju. Jadranska i Croatia objedinjene značile bi oko 4,5 milijarde kuna aktive. A oni koji već otprije govore kako s aspekta troškova i efikasnosti nije baš najracionalnije imati dvije ili tri banke u državnom vlasništvu idu i korak dalje: s Hrvatskom poštanskom bankom dolazi se do banke do nekih 24 milijarde kuna aktive. Za početak, ostaje vidjeti hoće li Vladin plan B ići u smjeru Croatije.