Vrijednost hrvatskoga robnog izvoza u prva tri mjeseca ove godine iznosila je 26,6 milijardi kuna, što je 8,2 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz dosegnuo 44,3 milijarde kuna ili pet posto više, pokazuju prvi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u četvrtak.

Vanjskotrgovinski deficit tako je u prva tri mjeseca iznosio 17,7 milijardi kuna i bio je za 80,7 milijuna kuna viši nego u istom razdoblju prošle godine.

Pokrivenost uvoza izvozom porasla je s 58,3 posto koliko je bila u prva tri mjeseca lani, na 60 posto u istom razdoblju ove godine.

U zemlje članice EU-a u prva je tri mjeseca izvezeno roba vrijednih 18,3 milijardi kuna, odnosno 6,8 posto više nego u istom razdoblju 2018. godine. Izvoz u nečlanice EU-a je porastao za 11,3 posto, na 8,4 milijarde kuna.

Vrijednost uvezene robe u prva tri ovogodišnja mjeseca iz članica EU-a porasla je za 8,2 posto, na 36,3 milijarde kuna. No, istodobno je uvoz u Hrvatsku iz zemalja koje nisu članice EU-a pao za 7,5 posto, na 8,1 milijardu kuna.

Izraženo u eurima, hrvatski je robni izvoz u prva tri mjeseca ove godine iznosio 3,59 milijardi eura, što je 8,8 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz porastao za 5,5 posto, na 5,97 milijardi eura.

Tako je vanjskotrgovinski deficit iznosio 2,38 milijardi eura, dok je u prva tri mjeseca lani iznosio 2,36 milijardi eura.

U zemlje članice EU-a u prva tri mjeseca ove godine je izvezeno robe u vrijednosti 2,46 milijardi eura, odnosno 7,4 posto više nego u prva tri mjeseca 2018. godine. U zemlje izvan EU-a izvoz je porastao za 12,1 posto, na 1,13 milijarde eura.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Građevinski sektor

Energija sunca za održivu gradnju

Vrijednost uvezene robe u iz članica EU-a porasla je, pak, za 8,8 posto, na 4,88 milijardi eura, dok je uvoz iz zemalja koje nisu članice EU-a pala za 6,9 posto, na 1,1 milijardu eura.

Rast izvoza u prva dva mjeseca 8,8 posto, uvoza 10,3 posto

DZS je objavio i druge podatke o robnoj razmjeni za prva dva mjeseca koji pokazuju da je izvoz, izražen u kunama, porastao 8,8 posto, na 17,1 milijardu kuna, dok je uvoz porastao snažnije, za 10,3 posto, na 28,3 milijarde kuna.

Time je DZS naviše korigirao svoje prve podatke, koji su pokazivali da je izvoz u prva dva mjeseca u odnosu na isto razdoblje lani iznosio 17 milijardi kuna, što je rast za 8,3 posto, a uvoz za 9,4 posto, na 28 milijardi kuna.

Vanjskotrgovinski deficit je u prva dva mjeseca iznosio 11,2 milijardi kuna, a pokrivenost uvoza izvozom bila je 60,5 posto.

Izraženo u eurima, izvoz je u prva dva mjeseca prema istom lanjskom razdoblju porastao za 9,6 posto, na 2,3 milijarde eura, dok je uvoz porastao za 11,1 posto, na 3,8 milijardi eura, što daje vanjskotrgovinski deficit od 1,5 milijardi eura.

Podaci DZS-a o robnoj razmjeni prema djelatnostima pokazuju da je prerađivačka industrija, koja u ukupnom robnom izvozu ima najznačajniji udio od 88,1 posto, izvezla roba u vrijednosti većoj od 2 milijarde eura, što je u odnosu na isto razdoblje lani rast za sedam posto.

Najvažniji trgovinski partneri Hrvatskoj ostaju Italija i Njemačka. U Italiju je u prva dva mjeseca izvezeno robe za više od 340,9 milijuna eura ili 13,3 posto više, dok je izvoz u Njemačku porastao za 10,9 posto, na 337,6 milijuna eura. Iz Italije je, pak, uvezeno robe za 542,6 milijuna eura ili 13,6 posto više, a iz Njemačke za 597,3 milijuna eura ili 12,7 posto više.

U zemlje CEFTA-e izvoz je porastao za 21,5 posto, na 395,1 milijun eura, pri čemu je izvoz u Bosnu i Hercegovinu porastao za 23,9 posto, na 223,97 milijuna eura, a u Srbiju za 23,5 posto, na više od 109,4 milijuna eura.