Iako će u svibnju biti tri godine otkad je u potpunosti zaživio, kreditni registar bankama i dalje služi isključivo za odbijanje tražitelja kredita, a ne i za valuaciju postojećih kredita.

Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK) banke ‘pune‘ podacima od ljeta 2006., a izvješća su se počela izdavati u svibnju 2007. godine. HROK-ovo izvješće predstavlja kompletnu “kreditnu dijagnozu” osobe koja traži kredit: osobne podatke, kontakte, informacije o zaposlenju, sve transakcijske račune (osim štednje) te konačno i kreditna zaduženja (uključujući i minuse koji mnogi ne smatraju kreditima). Ključno kod registra jest činjenica da on pruža podatke o urednosti otplate kredita. Iako bi tu informaciju banke mogle koristiti kao jedan od temelja valuacije postojećih kamatnih stopa, banke se HROK-om služe isključivo kao bazom za (ne)odobravanje novih kreditnih zahtjeva. Uzmimo, primjerice, dva klijenta banke. Oba su jednake dobi, zaposleni u istom sektoru s istim primanjima te otplaćuju slične iznose kredita.

Iz šupljeg u prazno
Razlika među njima je da jedan uredno plaća anuitete, a drugi kasni te često “prelijeva iz šupljeg u prazno” preko kreditnih kartica. Manje uredni platiša predstavlja banci veći rizik i trebao bi plaćati višu kamatu od urednog klijenta, a baza za revaluaciju kamata mogao bi biti između ostalog i kreditni registar. Iz HROK-a kažu da informacije “banke koriste kao jedan od elemenata za procjenu kreditnog rizika klijenata”. Same banke poručuju da se registar koristi za utvrđivanje kreditne sposobnosti, a kamatna stopa koju će klijent u konačnici platiti ovisi o ukupnom poslovnom odnosu s bankom.

Interno rangiranje
Drugim riječima, jednom kad banka klijentu odobri kredit, cijena ovisi o visini primanja i broju usluga banke koje koristi. Iz Zagrebačke banke kažu da su ove godine uveli “diferencijaciju kamata ovisno o dosadašnjoj urednosti u otplati kredita i razvijenosti poslovnog odnosa”. Treća domaća banka po visini aktive, Erste banka, također je uvela interno rangiranje klijenata koje polazi od individualnog odnosa klijenta s bankom, umjesto jednoobraznog. Iz Splitske, pak, poručuju iako “u ovom trenutku nije moguće koristiti HROK za valuaciju postojećih kredita, nadamo se da će i ova usluga vrlo brzo biti dostupna”.

Transparentno

Više korisnika registra
Osim banaka i stambenih štedionica, izvješće iz registra uskoro će biti dostupno svim odobravateljima kredita. Članice Hrvatskog registra obveza po kreditima odnedavno mogu postati postati leasing kompanije, kartičari i tvrtke koje se bave potrošačko-kreditnim poslovima, ali pod uvjetom da su s vlasnički povezani s bankama. Najnovije članice HROK-a su Erste Card Club, PBZ Card i SG Consumer finance.