Izdanje obveznica koje bi moglo uslijediti već ovog tjedna bit će ključan test za Grčku. Interes ulagača za tim izdanjem trebao bi pokazati kakva je vjerodostojnost te države u trenutku kad se bori s rastućim javnim dugom i štrajkovima.

Bankari u Ateni očekuju sindicirano izdanje obveznica u idućih nekoliko dana nakon što je krajem prošlog tjedna vlada imenovala novog čelnika agencije koja upravlja državnim dugom. Petros Kristodulu dosad je bio voditelj riznice u najvećoj grčkoj banci. Njegovo imenovanje potaknulo je spekulacije da će grčka vlada pokušati već ovog tjedna izdati obveznice u vrijednosti između tri i pet milijardi eura. Dužničkoj krizi u kojoj se nalazi Grčka ne nazire se kraj. Europske države ni institucije zasad nisu obećale nikakvu konkretnu financijsku pomoć, a njihova se reakcija svodi na inzistiranje da Grčka sreže proračunski deficit. Vjerodostojnost grčkih obećanja i proračunskih podataka ozbiljno je narušena ovih dana kad je otkriveno da je vlada u nekoliko navrata s velikim svjetskim bankama sklapala upitne sporazume. Transakcije koje su u osnovi bile kreditiranje prikazane su kao trgovina valutama. Tijekom travnja i svibnja Grci bi trebali refinancirati 20 milijardi eura državnih obveznica. Premija koju traže investitori za obveznice te države u odnosu na njemačke obveznice konačno se donekle stabilizirala prošlog tjedna. Dužnosnik grčkog ministarstva financija izjavio je londonskom Financial Timesu kako još nije donesena nikakva odluka o izdanju obveznica, no bankari uskoro očekuju emisiju. Premijer George Papandreu je krajem prošlog tjedna kazao kako Grčka ne traži novac od drugih zemalja. “Mi bismo samo željeli posuditi novac pod istim uvjetima kao i druge europske države i članice eurozone”, rekao je Papandreu. Analitičari komentiraju kako je za Grčku vrlo važno da prekine status “quo” i najavi izdanje obveznica u idućih deset dana. Taj bi potez dao odgovor na pitanje može li uopće Grčka prikupiti novac. Osim toga odgovor, bio on pozitivan ili negativan, pospješio bi razgovore grčkih dužnosnika s Europskom unijom o mogućoj financijskoj pomoći. Grčka vlada ove godine mora prikupiti 53 milijarde eura, oko pet posto BDP-a, kako bi refinancirala javni dug. Procjenjuje se kako će taj dug ove godine premašiti 120 posto grčkog bruto domaćeg proizvoda. U slučaju nemogućnosti refinanciranja na slobodnom tržištu Grčka bi mogla zatražiti pomoć MMF-a.

Kreditori

Pomoć MMF-a
Grčka vlada ove godine mora prikupiti 53 milijarde eura kako bi refinancirala javni dug. Od toga samo u travnju i svibnju mora prikupiti 20 milijardi eura. U slučaju neuspjeha kod međunarodnih ulagača i u pregovorima s drugim državama nagađa se kako bi joj u pomoć sa 30 milijardi eura vrijednim “stand-by” aranžmanom mogao pristupiti MMF.