Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Istoku prijeti javni dug

Autor: Tomislav Pili
23. studeni 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Središnja Europa neće moći ostvarivati dosadašnje stope rasta zbog skoka javnog duga

Istočnoeuropske države čiji je rast dionica u kombinaciji s kretanjem tečaja nacionalnih valuta prema dolaru donio ulagačima gotovo 50-postotnu dobit nisu više toliko atraktivne zbog sve većega javnog duga. Slovačka, Poljska, Bugarska i Češka nalaze se među sedam država s najvećim skokom kreditnog rizika, navodi Bloomberg.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Mađarska forinta, inače druga najslabija valuta od 26 valuta brzorastućih država, od početka ožujka srezala je dobit prema dolaru za 33 posto. Predviđanja Europske komisije govore da će mađarski javni dug dosegnuti 75 posto BDP-a u sljedeće tri godine, a poljski javni dug bi do 2011. mogao dosegnuti 61 posto BDP-a. Osim toga deficit poljskog proračuna sljedeće bi godine trebao iznositi 7,5 posto BDP-a. Prema mišljenju Arenda Kapteyna, glavnog ekonomista Deutsche Banka za Europu, Bliski istok i Afriku, oporavak gospodarstva u tim državama vjerojatno neće biti dovoljno snažan za povratak na pretkrizne razine. Rast istočne Europe zasnivao se na snažnom priljevu inozemnoga kapitala, ističe Kapteyn.

Istočnoeuropske države čiji je rast dionica u kombinaciji s kretanjem tečaja nacionalnih valuta prema dolaru donio ulagačima gotovo 50-postotnu dobit nisu više toliko atraktivne zbog sve većega javnog duga. Slovačka, Poljska, Bugarska i Češka nalaze se među sedam država s najvećim skokom kreditnog rizika, navodi Bloomberg.

Mađarska forinta, inače druga najslabija valuta od 26 valuta brzorastućih država, od početka ožujka srezala je dobit prema dolaru za 33 posto. Predviđanja Europske komisije govore da će mađarski javni dug dosegnuti 75 posto BDP-a u sljedeće tri godine, a poljski javni dug bi do 2011. mogao dosegnuti 61 posto BDP-a. Osim toga deficit poljskog proračuna sljedeće bi godine trebao iznositi 7,5 posto BDP-a. Prema mišljenju Arenda Kapteyna, glavnog ekonomista Deutsche Banka za Europu, Bliski istok i Afriku, oporavak gospodarstva u tim državama vjerojatno neće biti dovoljno snažan za povratak na pretkrizne razine. Rast istočne Europe zasnivao se na snažnom priljevu inozemnoga kapitala, ističe Kapteyn.

Autor: Tomislav Pili
23. studeni 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close