Nakon neočekivanog prošlotjednog poteza Europske središnje banke (ECB) i rezanja kamatnih stopa prinosi na kratkoročne obveznice članica eurozone pale su u negativni teritorij.

Drugim riječima, investitori sada plaćaju irskoj, belgijskoj ili finskoj vladi da bi držali njihove dvogodišnje obveznice. Prinosi na kratkoročne obveznice država eurozone snažno su pali u petak, dan nakon što je predsjednik ECB-a Mario Draghi objavio kako ta institucija kreće s novom rundom upumpavanja novca u europski financijski sustav.Prvo su u negativni teritorij pali prinosi na irske obveznice, a početkom ovog tjedna negativni prinosi zabilježeni su i kod francuskih, belgijskih, finskih i nizozemskih obveznica.

Podsjetimo, radi se o državama koje imaju rejting između A- do vrhunskog AAA. Negativni prinos na njemačke kratkoročne obveznice zabilježen je još u kolovozu, a u petak je iznosio -0,072 posto. Analitičari ovakav razvoj situacije ocjenjuju logičnom posljedicom ECB-ova poteza.Naime, središnja banka eurozona povećala je kamatnu stopu na prekonoćne depozite s prijašnjih -0,1 posto na -0,2 posto. Drugim riječima, banke koje kod ECB-a žele "parkirati" novac sada moraju plaćati još višu kamatu. Stoga im se više isplati platiti oko 0,1 posto kamate na držanje kratkoročnih obveznica, posebno njemačkih ili francuskih. "Potpuno je logično da njemački i francuski kratkoročni prinosi padnu još više u negativni teritorij", kaže za Financial Times Justin Knight, analitičar RBS banke.

Za razliku od dvogodišnjih obveznica, kretanje prinosa na 10-godišnje obveznice manje je izvjesno. Naime, ako ECB uspije u nastojanjima da potakne ekonomski rast i inflaciju, prinosi bi trebali porasti. Međutim, iako objavljeni ECB-ov otkup vrijednosnica ne uključuje i kupnju državnih obveznica, analitičari ocjenjuju da bi i takav program mogao imati efekte potpunog kvantitativnog otpuštanja.